Prva ulica (Alhambra je bila i mesto za stanovanje, grad u gradu) donedavno je bila Kraljevska ulica (Calle Real), u kojoj se nalazi hriลกฤanski dodatak Alhambri, nedovrลกena palata Karlosa V i Lorkina kuฤa, u kojoj je ลพiveo i stvarao. Jednog jutra frankisti su Federika Garsiju Lorku izveli iz kuฤe, nagog pustili u polje pored Granade i streljali s leฤa, pa se najslavnijem stanovniku Granade ni grob ne zna. Kraljevskom ulicom ลกetamo se pored nekoliko kapija i vrtova s bazenima i mavarskim lukovima koji odiลกu mirom. Kaลพu da su Mavari smatrali da je ลพubor vode koja utiฤe i istiฤe iz raznih bazena, fontana i vodoskoka jedna vrsta muzike za sebe; mislili su da ona podstiฤe spokojstvo, bolje razumevanje sveta oko sebe i ลพivota, kao i razmiลกljanje. U pravu su – idealan lek za stres, kog u to vreme izgleda nije ni bilo.
Veฤinu arapskih palata podigla je dinastija Nasrida izmeฤu 1335. i 1410. godine, u poslednje i zlatno doba, na zalasku moฤi Mavara u Evropi. Obogatili su ih gipsanim ornamentima svud po zidovima. Ornamenti nisu samo puke ลกare; to su stihovi iz Kurana, pisani krasnopisom, isprepletani posvuda, ฤak i po plafonima, i premazani zlatnom bojom. Naravno, najฤeลกฤi slogan je, kako objaลกnjavaju vodiฤi: "Alah je veliki, Muhamed je njegov prorok", ลกto nije iznenaฤenje. Ovo je razumljivo, jer posle nekoliko decenija liberalizma, islam prestaje da dopuลกta prikazivanje ljudskih likova. Meฤutim, ลพivotinje su podobne, posebno lav – simbol snage i moฤi. Dvanaest stilizovanih lavova u krugu koji pridrลพavaju jednu fontanu s bazenom nesumnjivo su glavni ukras Dvoriลกta lavova (Patio de los Leones). Ovo dvoriลกte je jedno od dva najznamenitija mesta Alhambre, a okruลพuje ga impresivna kolonada od 124 mermerna stuba u mavarskom stilu. Priฤa se da je namera arhitekte bila da ovi stubovi svojom prelepom i prebogatom orijentalnom dekoracijom podsete na palme iz oaza afriฤke pradomovine.
Najfotografisanije mesto Alhambre je Dvoriลกte mirti (Patio de Comares) s bazenom iz koga voda konstantno utiฤe na jednom, a istiฤe na drugom kraju. Lukovi vode do raznih vrata, raznih ulaza i izlaza u pojedine sale, sobe, prostorije za molitvu, bivลกe dลพamije, pravi lavirint za vrtoglavicu. U svakom trenutku se iznad glava moลพe videti neka od rumenih kula koje iz daljine podseฤaju na to mistiฤno doba, kada su arhitekti stvarali lepotu, a ลพubor vode bio je muzika. U produลพetku Alhambre nalaze se zidine starog utvrฤenog grada Alkasabe (u prevodu "tvrฤave"), u kome su do kraja XV veka ลพiveli obiฤni stanovnici grada, njih 40.000. Ako pokaลพete malo dobre volje i uloลพite malo napora, eto vas na strani Alkasabe s koje se pruลพa predivan pogled na krajolik. Udahnite punim pluฤima, udahnite Granadu oฤima. Biฤe vam jasno zaลกto je Lorka pisao baลก onakve stihove, baลก na tom mestu. Sve se uklapa. Sa suprotne strane Alhambre, s predivnim pogledom na nju (moลพda i najlepลกim), nalaze se Rajski vrtovi, kako su ih Arapi nazvali.
Tu nema palata, sala, dลพamija, ali je to definitivno mesto najveฤeg opuลกtanja, gde je veลกtina gradnje vrtova i vodoskoka dostigla vrhunac. Ako tu ne shvatite suลกtinu islamskog poimanja mira i tiลกine, nigde neฤete. Patio de la Acequia je nezaobilazan. Sve je to bio jedan, manje-viลกe jedinstven kompleks, ali ลกta je izvan toga? Da li Granada ลพiv grad, ili je to grad proลกlosti? ลฝiv, i te kako. Spuลกtajuฤi se niz obronke brega na kome Alhambra, Heneralife i Alkasaba ฤine jednu celinu, nabasavate pa najลพivopisniji kvart Granade – Albajsin (Albayzรญn), koji najjasnije objaลกnjava transformaciju islamske u hriลกฤansku Granadu. Nekadaลกnje stanovniลกtvo, Arapi i Jevreji, ustupilo je mesto katoliฤkim ล pancima. Ali, nemojte se zavaravati, mnogi od njih su isti oni Mavari i Jevreji, samo pokatoliฤeni. Vijugave, uzane ulicice, kuฤice obojene u belo s krovovima od terakote karakteriลกu ovo naselje preko puta Alhambre, na samoj obali reke Uaro. Moลพda joลก jedna dopuna s ovog mesta: neki tvrde da je pogled s keja na Alhambru najlepลกi, posebno u zalazak sunca. Proverite.
Granada, koja u prevodu sa ลกpanskog znaฤi "nar" (koji se nalazi i pa grbu grada, zajedno s Fernandom i Izabelom) je grad lepote i kontrasta. Spuลกtajuฤi se iz Albajsina prolazite kroz ลพivu istoriju svakog grada Starog sveta – arhitekturu. Renesansa, barok, neoklasicizam, sve je to bok uz bok. Tu, dok se spuลกtate na Novi trg (Plaza Nueva), koji veฤ predstavlja duboko hriลกฤansku ล paniju, punu elana da "preboji" islamske i jevrejske tragove Andaluzije. Nedaleko odatle na jednom malom trgu u centru grada nalazi se spomenik Kristoforu Kolumbu i kraljici Izabeli Katolkinji. Kolumbo kleฤi pred kraljicom koju je ลกarmirao, a ona sposobnom ฤenovljaninu daje svoj blagoslov da ode novim putem do Indije. Indije nije bilo, ali posle ovog blagoslova, asimilirani Kristobal Kolon otplovljava u besmrtnost; ฤak tri teritorije biฤe nazvane po njemu, da ne govorimo o istoriji, zauvek promenjenoj posle toga. Renesansnih i baroknih spomenika u Granadi ima mnogo. Katedrala i Kraljevska kapija (Sarilia Reall) svakako zasluลพuju i paลพnju i posetu. Ipak, sve te znamenitosti ostaju nekako u senci arapskih graditelja. Ko nije video Granadu, nije video niลกta.
Korisni linkovi
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com