Istraลพivaฤi na Univerzitetu Juลพnog Ilinoisa su pronaลกli naฤin da „nateraju“ 40 vrsta poznatih bakterija da se hrane otrovnim materijama i, na taj naฤin, vode raฤuna o ฤovekovoj sredini. I to nije sve. Neke od bakterija ฤak mogu i da pretvaraju otrovne materije u obiฤnu kuhinjsku so! Pritom, „mikroฤistaฤima“ ne trebaju ni vazduh ni svetlost kao dodatni izvori energije ili uslov opstanka.
Laurie Achenbach, molekularni biolog ukazuje na vaลพnost otkriฤa, istiฤuฤi ฤinjenicu da se toksiฤni otpad uglavnom nalazi u sredinama gde nema svetlosti ili kiseonika, kao ลกto su unutraลกnjost zemlje ili podzemne vode. Eksperimenti su izvrลกeni sa supstancom koja se zove perhlorat i nusproizvod je u proizvodnji municije. Visokootrovni beli prah dospeva u podzemne vode i do danas je bilo nemoguฤe uniลกtiti ga i otkloniti opasnost po okolinu. Bakterije ovu supstancu transformiลกu u kuhinjsku so, ali i rade neลกto ลกto nijedan drugi ลพivi organizam ne moลพe: u toku procesa proizvode kiseonik, i to bez prisustva svetlosti.
Istraลพivaฤi istiฤu vaลพnost otkriฤa ne samo u oblasti ekologije, veฤ i ลกto se tiฤe proizvodnje kiseonika. Poลกto bakterijama ne treba svetlost, one mogu da proizvode kiseonik u nekoj vrsti zatvorenog sistema. Osobina da produkuju kiseonik bi mogla biti iskoriลกฤena u rudnicima ili ลกatlovima na svemirskim misijama.
Istraลพivaฤki tim u sledeฤoj fazi ลพeli da ispita moguฤnost razgradnje radioaktivnog otpada, kao ลกto je metal uranijum. „Otkrili smo da bakterije mogu da se ponaลกaju kao sunฤer“, istiฤe mikrobiolog John Coates. „Bakterije koriste gvoลพฤe u procesu „prerade“ uranijuma koji je rastvoren u vodi. Rezultat procesa je bezopasno gvoลพฤe u ฤistoj vodi koja je osloboฤena radioaktivne supstance.“
Ameriฤko Ministarsto odbrane i energetike je uloลพilo viลกe od milion dolara u dalja istraลพivanja. Nuklearni otpad je veliki problem sa kojim se ameriฤko druลกtvo suoฤava: za sada su registrovana 53 lokaliteta na koja su odlagane opasne supstance, a tokom proลกle godine je za potrebe uniลกtavanja radioaktivnog otpada potroลกeno preko 52 milijarde dolara.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com