Bakterije koje pretvaraju otrove u kuhinjsku so

Istraลพivaฤi na Univerzitetu Juลพnog Ilinoisa su pronaลกli naฤin da „nateraju“ 40 vrsta poznatih bakterija da se hrane otrovnim materijama i, na taj naฤin, vode raฤuna o ฤovekovoj sredini. I to nije sve. Neke od bakterija ฤak mogu i da pretvaraju otrovne materije u obiฤnu kuhinjsku so! Pritom, „mikroฤistaฤima“ ne trebaju ni vazduh ni svetlost kao dodatni izvori energije ili uslov opstanka.

Laurie Achenbach, molekularni biolog ukazuje na vaลพnost otkriฤ‡a, istiฤuฤ‡i ฤinjenicu da se toksiฤni otpad uglavnom nalazi u sredinama gde nema svetlosti ili kiseonika, kao ลกto su unutraลกnjost zemlje ili podzemne vode. Eksperimenti su izvrลกeni sa supstancom koja se zove perhlorat i nusproizvod je u proizvodnji municije. Visokootrovni beli prah dospeva u podzemne vode i do danas je bilo nemoguฤ‡e uniลกtiti ga i otkloniti opasnost po okolinu. Bakterije ovu supstancu transformiลกu u kuhinjsku so, ali i rade neลกto ลกto nijedan drugi ลพivi organizam ne moลพe: u toku procesa proizvode kiseonik, i to bez prisustva svetlosti.

Istraลพivaฤi istiฤu vaลพnost otkriฤ‡a ne samo u oblasti ekologije, veฤ‡ i ลกto se tiฤe proizvodnje kiseonika. Poลกto bakterijama ne treba svetlost, one mogu da proizvode kiseonik u nekoj vrsti zatvorenog sistema. Osobina da produkuju kiseonik bi mogla biti iskoriลกฤ‡ena u rudnicima ili ลกatlovima na svemirskim misijama.

Istraลพivaฤki tim u sledeฤ‡oj fazi ลพeli da ispita moguฤ‡nost razgradnje radioaktivnog otpada, kao ลกto je metal uranijum. „Otkrili smo da bakterije mogu da se ponaลกaju kao sunฤ‘er“, istiฤe mikrobiolog John Coates. „Bakterije koriste gvoลพฤ‘e u procesu „prerade“ uranijuma koji je rastvoren u vodi. Rezultat procesa je bezopasno gvoลพฤ‘e u ฤistoj vodi koja je osloboฤ‘ena radioaktivne supstance.“

Ameriฤko Ministarsto odbrane i energetike je uloลพilo viลกe od milion dolara u dalja istraลพivanja. Nuklearni otpad je veliki problem sa kojim se ameriฤko druลกtvo suoฤava: za sada su registrovana 53 lokaliteta na koja su odlagane opasne supstance, a tokom proลกle godine je za potrebe uniลกtavanja radioaktivnog otpada potroลกeno preko 52 milijarde dolara.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com