Razvoj tehnologije baza podataka razvijao se od hijerarhijskih baza podataka iz 70-tih, preko relacionih sistema za upravljanje bazama podataka 80-tih, sve do objektno-orijentisanih baza podataka i klijent/server sistema 90-tih godina. Meฤutim, razvoj od centralnog procesiranja podataka ka klijent/serverskoj arhitekturi nije potpuno obezbedio nivo za koriลกฤenje objektne tehnologije, ali je zato novozasnovana Internet tehnologija obeฤavala dostizanje ovog nivoa. Samim tim su web browser-i postali univerzalni klijenti (tzv. tanki klijenti) za sve tipove aplikacija. Sve ove aplikacije su umnogome zavisile od velikog broja komponenti, objekata i sistema za povezivanje objekata preko slojeva.
Zbog svega navedenog, metodologije razvoja softvera za Internet aplikacije fokusirane su na komponentsku tehnologiju. Tehnologija komponenti razbija aplikacije na svojstvene komponente i zatim ih ponovo spaja kreirajuฤi aplikacije. Koriลกฤenjem komponenti, graฤenje aplikacija je lakลกe, a one se odlikuju robustnoลกฤu i lakลกe su za isporuku. Jedna od najpoznatijih komponentskih tehnologija je ActiveX. ActiveX se zasniva na COM tehnologiji, koja razdvaja interfejs i implementaciono reลกenje. COM klijenti i objekti komuniciraju preko predefinisanih interfejsa. COM interfejsi definiลกu vezu izmeฤu COM-a i njegovih objekata. Preko skupa osobina i metoda COM odreฤuje ponaลกanje i moguฤnosti softverskih komponenti. COM klase sadrลพe telo u kome se nalazi programski kod koji implementira interfejse. Svaki interfejs i COM klasa poseduju jedinstvena obeleลพja ID, IID i CLSID, koja se koriste od strane klijenata radi pristupa COM serveru. Pri tome, postoje dve vrste poziva objekata:
- Jednoprocesni model (in-process), gde klijent i objekt dele isti procesni prostor
- Vanprocesni model (Out-of-process), gde se klijent i objekt nalaze u razliฤitim procesima
Klijenti vrlo lako mogu pozvati putem bilo koje vrste poziva, a udaljeni sloj ฤini da aktuelni poziv bude nevidljiv za samog klijenta. ActiveX komponente su tipiฤni predstavnici jednoprocesnih servera, gde se objekti download-uju na klijentsku maลกinu. DCOM je COM koji je proลกiren za podrลกku objektima preko mreลพe. DCOM omoguฤava objektima da se slobodno distribuiraju na viลกe maลกina, a takoฤe omoguฤava i klijentima inicijaciju objekata na udaljenim maลกinama.
Common Object Request Broker Architecture (CORBA) jeste skup standarda za distribuirane sisteme promovisanih od strane Object Management Group, organizacije za industrijske standarde. CORBA definiลกe tzv. ORB, standardni mehanizam preko koga su u interakciji distribuirani softver sa jedne strane, i njihovi klijenti, sa druge. CORBA specifikuje i proลกireni set servisa za kreiranje i brisanje objekata, pristup njima preko naziva, skladiลกtenje i definisanje ad hoc relacija izmeฤu objekata. Na slici moลพete videti ฤetiri glavna elementa CORBA-e:
- ORB – definiลกe objektnu magistralu.
- Objektni servisi – definiลกu radni okvir sistemskog nivoa koji proลกiruje magistralu. Servisi u sebi ukljuฤuju organizaciju transakcija i razmene podataka, kao i bezbednosnu komponentu.
- Moguฤnosti – definiลกu horizontalni i vertikalni okvir za aplikacije koje direktno koriste poslovni objekti.
- Aplikacioni objekti – poznati i kao poslovni objekti ili aplikacije, ovi objekti su kreirani od strane softverskih dizajnera radi reลกavanja odreฤenih poslovnih problema.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com