Rus i Amerikanci dele Nobelovu nagradu

Ovogodiลกnju Nobelovu nagradu za fiziku su dobila tri nauฤnika koja su postavila osnove danaลกnje informacione tehnologije. U pitanju su Rus Zores Alferov i Amerikanci Herbert Kroemer i Jack Kilby. Vrlo je teลกko pobrojati sve oblasti i ureฤ‘aje kojih ne bi bilo bez njihovih pronalazaka, a na dugoj listi se nalaze i kompjuteri, CD plejeri, satelitski linkovi i mobilni telefoni.

Jack Kilby, koji radi za „Texas Instruments“ u Dalasu, je pokazao da je moguฤ‡e kombinovati veliki broj elektronskih komponenti na malom parฤetu silicijumske ploฤe. Godine 1958. on je svetu poklonio prvo integrisano kolo, izum koji ฤ‡e otvoriti vrata danaลกnjim Pentium ฤipovima.

Zhores Alferov, sa Instituta za fiziku i tehniku u Sankt Petersburgu i njegov ameriฤki kolega Herbert Kroemer sa Univerziteta u Santa Barbari, su nastavili razvoj mikroelektronike tako ลกto su kreirali fine strukture unutar kristala silicijuma, koje su vodile ka brลพim i moฤ‡nijim aplikacijama. Kroemer je kasnije izumeo vrstu tranzistora koji radi na mnogo veฤ‡im frekvencijama nego njegovi prethodnici i na taj naฤin utro put satelitskim komunikacijama i mobilnim telefonima. On i Rus Alferov su, takoฤ‘e, nezavisno doลกli do ideje o koriลกฤ‡enju ovog pronalaska u laserskoj tehnologiji i na taj naฤin omoguฤ‡ili pojavu ฤitave „lavine“ ureฤ‘aja, kao ลกto su, da spomenemo samo neke, CD plejeri i bar-code ฤitaฤi.

Hermann Grimmeiss, ฤlan ล vedske akademije nauka koja nagrade dodeljuje, je u svom govoru istakao da bez Kilby-ja ne bi bilo personalnim kompjutera, da je Alferov zasluลพan za moguฤ‡nost komunikacije izmeฤ‘u Zemlje i satelite, a da bez Kroemera ne bi bilo CD ureฤ‘aja, tehnologije zasnovane na optiฤkim vlaknima i mobilnih telefona. „Rezultati rada ovih nauฤnika i vizionara su danas vidljivi u obliku moฤ‡nih kompjutera i procesora koji upravljaju procesima u rasponu od maลกina za pranje veลกa do automobila, svemirskih brodova i najosetljivijih instrumenata za medicinsku dijagnostiku.“

Trojici „giganata“ fizike ฤ‡e nagradu vrednu 915.000 dolara uruฤiti ลกvedski kralj 10. decembra u Stokholmu.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com