Biljku ovog svetog imena mnogi smatraju korovom, a pravo je blago

Pokraj potoka i reka, na zapuลกtenim zemljiลกtima i u baลกtama od juna do oktobra raste i cveta lekovito miriลกljavo i gorko โ€“ boลพje drvce, Artemisia abrotanum.

Drvenasta stabljika okiฤ‡ena tankim usko perasto razdeljenim listovima i sitnim cvetiฤ‡ima u obliku cvasti, moลพe da dostigne visinu do 1 m. Protrljani meฤ‘u prstima listovi ove trajne biljke oslobaฤ‘aju miris nalik meลกavini limuna i pelina. ฤŒesto se i koristi umesto pelina, jer je manje gorka, a prijatno miriลกe. Sadrลพi eteriฤna ulja, tanin, alkaloid abrotin, gorke materije.

Potiฤe iz centralne Azije. Cvetovi su bledoลพuti i okruglog oblika. Stablo je uspravno. U narodnoj medicini su preparate od boลพjeg drvceta upotrebljavali kod probavnih smetnji i upale sluznice opne creva, kod upala i zaraza. Uz to ubrzava izluฤivanje znoja i mokraฤ‡e. Pomaลพe takoฤ‘e kod anemije, kaลกlja, nedostatka apetita i dijareje. Upotrebljava se i za obloge u sluฤaju udaraca i smrzavanja. Od boลพjeg drvceta su ranije proizvodili i ลพutu boju za bojenje vune, a koristila se i za teranje moljaca.

Za potrebe leฤenja beru se granฤice u fazi cvetanja boลพjeg drvceta. Suลกe se na toplom i provetrenom mestu u senci. Za leฤenje se koriste u obliku ฤaja, tinkture i kupki.

ฤŒaj i tinktura se preporuฤuju protiv akutne upale creva, za podsticanje apetita, regulisanje zatvora, kod groznice, ลพutice i drugih bolesti jetre, bubrega, kao dobar diuretik. Tradicionalna medicina istiฤe da sastojak abrotin sniลพava temperaturu, pa se ฤaj primenjuje i kod tegoba disajnih organa, katara bronha i pluฤ‡a, astme, tuberkuloze. Kod bronhitisa i kaลกlja ฤaj je delotvorniji sa medom. Reguliลกe i menstrualne tegobe, bilo da se radi o pojaฤanom ili smanjenom krvarenju.

Mazanjem i utrljavanjem ฤisti koลพu, a pomaลพe i kod mnogih koลพnih bolesti kao i kod uboda insekata. Biljne kupke sa granฤicama boลพjeg drvceta opuลกtaju telo i smiruju ลพivce, zbog ฤega se posebno preporuฤuju kod psihiฤkih obolenja. Sedativno dejstvo ima i ฤaj.

Sok iz usitnjene biljke nanete u vidu kaลกe pomaลพe u sluฤaju grฤenja tetiva i delova ekstremiteta i pojave ฤvorova na tim mestima. Narodni lekari kaลพu da treba biti uporan u nanoลกenju i utrljavanju usitnjene biljke na mesta zahvaฤ‡ena promenom. Od sveลพe biljke moลพe da se iscedi samo sok i koristi za iste namene.

Sok moลพe da se pomeลกa i sa alkoholom, u srazmeri 2 prema 1 (dva dela soka a jedan deo alkohola), i tako koristi na duลพi rok za koลพne promene.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com