Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko izneo je dezinformacije u vezi sa Sporazumom o žitu, nastavljajući širenje ruskog narativa kojim se odgovornost za globalnu krizu u snadbevanju hranom prebacuje na Evropsku uniju i Zapad, piše danas istraživačko-izdavački centar Demostat.
U autorskom tekstu objavljenom na naslovnoj strani lista Politika 27. jula, Bocan-Harčenko je naveo da se više od 70 odsto ukrajinskih žitarica izvozi u najbogatije zemlje, uključujući države članice EU, a da najnerazvijenije nisu dobile ni tri odsto.
Podaci Ujedinjenih nacija, međutim, pokazuju da je manje od polovine izvezene količine žitarica stiglo u Evropu, a da je najviše otišlo u zemlje Azije i Afrike, ukazuje Demostat.
Ruski zvaničnik je „plasirao dezinformacije u provladinom mediju“, što nije izazvalo bilo kakvu reakciju, navodi Demostat i dodaje da to zabrinjava, „posebno zbog javnosti koja je sve više anestezirana“.
Bocan-Harčenko je za Politiku napisao da je Istanbulski sporazum, poznat kao Sporazum o žitu, obesmišljen, navodeći da se pod okriljem tog sporazuma Rusije i Ukrajine, postignutim uz posredstvo UN, „ne obezbeđuje prehrambena sigurnost, već se pune novčanici i vrše teroristički napadi“.
On je naveo da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i „kolektivni Zapad“ krše dogovor i opstruišu humanitarne akcije, kao i da je samo manji deo mineralnih đubriva koje je Rusija namenila za najsiromašnije zemlje isporučen krajnjim korisnicima, dok je ostatak zaglavljen u evropskim lukama.
Autorski tekst Bocan-Harčenka objavljen je 27. jula, kada je u Sankt Peterburgu počeo dvodnevni samit Rusija-Afrika, na kojem su afričke zemlje izrazile zabrinutost zbog okončanja prošlogodišnjeg sporazuma o izvozu ukrajinskih žitarica preko Crnog mora, koji je Rusija raskinula 17. jula.
Bocan-Harčenkov članak se u velikoj meri oslanja na tekst koji je uoči samita objavio predsednik Rusije Vladimir Putin, i u kojem on navodi da je sporazum „besramno korišćen isključivo za bogaćenje velikih američkih i evropskih preduzeća koja su izvozila i preprodavala žito iz Ukrajine“.
Putin je naveo da je za nešto manje od godinu dana iz Ukrajine izvezeno 32,8 miliona tona zaliha, i da je više od 70 odsto izvoza završilo u zemljama sa visokim i srednjim prihodima, uključujući zemlje Evropske unije, dok su zemlje kao što su Etiopija, Sudan i Somalija, kao i Jemen i Avganistan, dobile manje od tri odsto zaliha.
Prema bazi podataka Ujedinjenih nacija za Crnomorsku inicijativu za žito, do 4. jula 2023. iz Ukrajine je, preko koridora koji su obezbedile UN na Crnom moru, izvezeno 32,8 miliona tona žitarica, od čega je 12,5 miliona tona, odnodno 38,26 odsto, bilo namenjeno evropskim zemljama.
To znači da je manje od polovine izvezene količine stiglo u Evropu, a prema podacima UN, najviše je otišlo u zemlje Azije i Afrike, navodi Demostat.
Na prvom mestu među zemljama primaocima je Kina, koja je sa 7,9 miliona metričkih tona žitarica, uglavnom kukuruza, daleko najveći primalac. Na drugom mestu je Španija sa šest miliona metričkih tona.
Među zemljama koje su dobile žito su i Tunis, Libija, Kenija, Etiopija, Jemen, Alžir, Liban, Sudan, Somalija, Džibuti, Avagnistan i Oman.
Inicijativa je omogućila Svetskom programu za hranu da transportuje više od 725.000 tona pšenice za pomoć ljudima kojima je potrebna u Avganistanu, Etiopiji, Keniji, Somaliji, Sudanu i Jemenu. U 2022. i 2021. godini, Ukrajina je obezbedila više od polovine pšenice Svetskog programa za hranu.
Rusija je i ranije plasirala vesti da se ukrajinsko žito, koje je potrebno najsiromašnijim zemljama kako njihovi narodi ne bi gladovali, šalje u bogate zapadne zemlje. Na taj način Rusija odbija da prihvati odgovornost za krizu u snadbevanju hranom u svetu i prebacuje je na Ukrajinu i Zapad, ocenjuje Demostat.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com