Nemački portal Dojče vele (Deutsche welle – DW) piše o reakciji Evropske unije (EU) na dešavanja u Srbiji gde za sada od EU stižu uzdržani pozivi da se obezbede osnovna prava na okupljanje i smire napetosti, i pita se da li bi uskoro mogao da poraste pritisak na vlasti Aleksandra Vučića sa te strane.
DW navodi da je situacija u Srbiji napeta i da stižu svakodnevno novi izveštaji o policijskom nasilju protiv demonstranata, hapšenjima – i optužbama da vlast angažuje batinaške grupe protiv građana.
Ukazuje da su protesti koji su počeli posle pada nadstrešnice u Novom Sadu u novembru, dugo bili mirni – ali da nasilje poslednjih dana eskalira i da „populistički predsednik Srbije Aleksandar Vučić sada želi još oštrije da se obračuna s protestima“.
Kao reakciju Brisela na eskalaciju u zemlji kandidatu za članstvo u EU Dojče vele piše da je ambasador EU u Srbiji Andreas fon Bekerat (von Beckerath), pozvao u saopštenju „sve strane na smirivanje napetosti“ te da mora biti propisno istražena svaka sumnja u prekomernu upotrebu sile od strane policije.
Evropska komisija je na upit DW saopštila da pažljivo prati situaciju, prenosi nemački portal i navodi reči portparola Evropske komisije da „Prava na mirno demonstriranje i slobodu okupljanja moraju biti poštovana, a vlasti moraju zaštititi učesnike okupljanja od povreda ili nasilja“.
Dojče vele ukazuje da ovakva saopštenja nekima nisu dovoljna te da kritičari već mesecima traže oštriji kurs prema srpskoj vlasti i predsedniku Vučiću.
Jedan od tih, navodi DW, je evroposlanik Tonino Picula, izvestilac za Srbiju i hrvatski socijaldemokrata koji je kritikovao što EU ne pokazuje jedinstveni i kritičniji stav prema Srbiji.
„EU ovog trenutka nema motiva ili kapaciteta da se drugačije odnosi prema malignom režimu Aleksandra Vučića. Za razliku od Ukrajine, nedostaje komponenta zajedništva u EU-u koja bi predstavljala pritisak koji bi doveo do kompromisa i možda izlaska na izbore“, prenosi Dojče Vele reči Tonina Picule za N1.
U tome bi takođe mogli da igraju ulogu strateški interesi Brisela i Beograda, ukazuje DW podsećajući da je prošle godine Nemačka sa Srbijom potpisala Sporazum o litijumu.
U tekstu se navode i reči Antigone Imeri iz Centra za evropske političke studije (CEPS) iz Brisela, da je osim toga Srbija vešto koristila prijateljske odnose sa Rusijom, te da je EU iz straha od približavanja Ruisiji bila previše popustljiva prema Srbiji, uz ocenu da je „ta strategija propala“ i da „EU sada mora hitno da postavi drugačiji ton“.
Ali, kako dodaje DW i posle najnovije eskalacije nasilja, EU je nastavila po starom sa Srbijom i nije eksplicitno pozvala vladu na odgovornost.
Antigona Imeri smatra da je to iz „geopolitičke perspektive razumljivo“ ali da postaje problematično ukoliko se stvara utisak da se to čini na račun osnovnih vrednosti Unije.
Takav utisak dodatno potkopava poverenje mnogih ljudi u EU – a ono je u Srbiji ionako slabo, ukazuje DW.
Više istraživanja je ovog proleća pokazalo da samo oko 40 odsto građana podržava ulazak u EU, dok je više od polovine protiv, dok druga istraživanja pokazuju tesnu trku, navodi nemački portal.
Kako DW ukazuje ne vide svi stručnjaci strategiju Brisela prema Beogradu kao problematičnu.
„Mislim da je prerano ocenjivati stav EU po tom pitanju“, kaže Nina Vujanović iz briselskog trusta mozgova „Bruegel“ i dodaje da je EU signalizirala da prati situaciju i to treba i dalje da čini.
Ona smatra da bi EU umesto vršenja pritisaka trebalo da koristi ekonomske podsticaje te da bi tako rizik da se Srbija približi Rusiji bio mali. Vujanović kaže da Srbija ima mnogo veći privredni interes da sprovodi EU reforme nego da se okreće Rusiji, i da je zemlja ekonomski odavno snažno povezana sa EU.
Pritisak na Vučića i njegove kolege mogao bi da se izvrši ekonomskim sredstvima obzirom da je EU obećala Srbiji 1,6 milijardi evra do 2027. godine, a ta sredstva su vezana za sprovođenje reformi, kaže Vujanović dodajući da bi „EU mogla da odloži li smanji ta sredstva ako utvrdi da zemlja ne ispunjava obaveze“ i da trenutno izgleda da je Srbija daleko od sprovođenja potrebnih reformi.
Dojče vele podseća da se u izveštaju EU o vladavini prava u Srbiji, objavljenom u julu, navodi da i dalje postoji snažan politički pritisak na pravosuđe i aktere civilnog društva, te da raste zabrinutost za bezbednost novinarki i novinara u zemlji.
„Upravo protiv toga studenti i građani u Srbiji mesecima izlaze na ulice – uprkos opasnosti da ih policija uhapsi ili povredi. Ako nasilje na protestima ne prestane, EU bi mogla biti pod sve većim pritiskom da zauzme jasniji stav prema Beogradu“, zaključuje Dojče vele.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com