Ebrahim Raisi, o ฤijoj se sudbini joลก niลกta ne zna posle helikopterske nesreฤe, predsednik je Irana od 2021. i vodi zemlju u pozadini nesuglasica na meฤunarodnom planu i sa unutraลกnjim osporavanjem, ocenila je veฤeras agencija Frans pres.
U Iranu je veฤeras i dalje traje potraga za nestalom letelicom u kojoj su pored Raisija bili i ลกef diplomatije Hosein Amir Abdolahijan i joลก dva zvaniฤnika.
Raisi (63), uvek sa crnim turbanom na glavi i verskom odorom, smatra se ultrakonzervativcem i otvorenim pristalicom javnog reda.
Raisi je izabran 18. juna 2021. godine u prvom krugu glasanja obeleลพenog rekordnom uzdrลพanoลกcฬu za predsedniฤke izbore, i izostankom jakih konkurenata.
Nasledio je umerenog Hasana Rohanija, koji ga je pobedio na predsedniฤkim izborima 2017. godine i viลกe nije mogao da se kandiduje posle dva uzastopna mandata.
Raisi je izaลกao ojaฤan posle parlamentarnih izbora odrลพanih u martu i sredinom maja. To su bili prvi nacionalni izbori od protestnog pokreta koji je potresao Iran krajem 2022. godine nakon smrti Mahse Amini, mlade ลพene uhapลกene zbog nepoลกtovanja strogog kodeksa oblaฤenja.
Iranski predsednik je posle tih izbora pozdravio „novi istorijski neuspeh nanet iranskim neprijateljima posle nereda“ 2022. godine.
Parlament, koji cฬe stupiti na duลพnost 27. maja, bicฬe u velikoj meri pod kontrolom konzervativnog i ultrakonzervativnog tabora, koji podrลพavaju njegovu vladu.
Poslednjih meseci, Raisi se predstavljao kao odluฤni protivnik Izraela, zakletog neprijatelja Islamske Republike, pruลพajucฬi podrลกku palestinskom islamistiฤkom pokretu Hamas od 7. oktobra, poฤetka rata u Pojasu Gaze.
Raisi je time opravdao napad bez presedana koji je Iran sproveo 13. aprila na Izrael, sa 350 dronova i projektila, od kojih je vecฬina presretnuta uz pomocฬ SAD i nekoliko drugih ameriฤkih savezniฤkih zemalja.
Raisi je na ameriฤkoj crnoj listi iranskih zvaniฤnika koji su sankcionisani zbog „sauฤesniลกtva u ozbiljnim krลกenjima ljudskih prava“, optuลพbe koje su vlasti u Teheranu odbacile.
Roฤen u novembru 1960. godine u svetom ลกiitskom gradu Maลกhadu na severoistoku, Raisi je tokom tri decenije napredovao u pravosudnom sistemu.
Imao je 20 godina kada je imenovan za glavnog tuลพioca Karadลพa, blizu Teherana, tokom Islamske revolucije 1979. Potom je bio generalni tuลพilac Teherana od 1989. do 1994. godine, zatim zamenik ลกefa pravosudne vlasti od 2004. do 2014. godine, godine kada je imenovan za drลพavnog tuลพioca.
Vrhovni voฤa, ajatolah Ali Hamnei ga je 2016. postavio na ฤelo dobrotvorne fondacije Astan-e Kuds Razavi, koja upravlja mauzolejem Imam-Reza u Maลกhadu, kao i ogromnim nasleฤem industrije i nekretnina. Tri godine kasnije doลกao je na ฤelo glavnog organa sudskih vlasti.
Raisi je oลพenjen sa Dลพamilom Alamolhodom, profesorkom na Univerzitetu u Teheranu, sa kojom ima dve cฬerke koje su zavrลกile fakultete.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com