Picula pozdavio inicijativu rešavanja granice Srbije i Hrvatske
Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula pozdravio je inicijativu da poÄnu razgovori o granici Hrvatske sa Srbijom i poruÄio da svakoj drÅŸavi treba da bude u interesu da ima ureÄene i dogovorene granice sa svojim susedima, pa bi to trebalo da budu i interesi Hrvatske.
On je to izjavio nakon Å¡to je pomoÄnik srpskog ministra spoljnih poslova i Å¡ef Sektora za bilateralnu saradnju Goran AleksiÄ rekao da ade na Dunavu pripadaju Srbiji i da je Beograd spreman da se granicni spor s Hrvatskom reÅ¡i bilateralno, a ako je potrebno na arbitraÅŸi ili MeÄunarodnom sudu, navodi Hina.
Picula je pred novinarima ispred sediÅ¡ta SDP-a izrazio ÅŸaljenje Å¡to 15-ak godina, od kada je formirana meÄudiplomatska grupa za ureÄenje granica izmeÄu Hrvatske i Srbije, vlada „jedna vrsta neaktivnosti“.
„Da li se to pitanje moÅŸe urediti bilateralnim putem – to zavisi na kakav Äe naÄin raditi komisija koja ima zajedniÄke Älanove iz Beograda i Zagreba, ali u svemu tome treba da imamo okvir unutar kojeg se to pitanje reÅ¡ava. To je pitanje koliko reÅ¡avanje granica odreÄuje evropsku buduÄnost neke zemlje kandidatkinje“, rekao je Picula.
Kada je reÄ o odnosima sa Srbijom, Picula je rekao da je moguÄe birati hoÄe li to biti bilateralni naÄin reÅ¡avanja otvorenog pitanja ili Äe se pristupiti nekoj vrsti meÄunarodne arbitraÅŸe.
On smatra da je arbitraÅŸa kao postupak utvrÄivanja graniÄne crte izmeÄu dve drÅŸave potpuno legitiman postupak, te da ono Å¡to se dogodilo sa Slovenijom govori da je samo jedan oblik arbitraÅŸe kompromitovan.
„Hrvatska ne treba beÅŸati – ako ne ide bilateralno – da se taj problem reÅ¡ava preko arbitraÅŸe. Imamo Å¡arolik politiÄki pristup reÅ¡avanja tog problema, a Hrvatska se ne treba time optereÄivati, moramo biti spremni hoÄemo li ta pitanja reÅ¡avati bilateralno ili u obliku arbitraÅŸe“, istakao je Picula.
Smatra da najpre treba sa susedima razgovarati bilateralno.
AleksiÄ je prethodno Tanjugu rekao da je Srbija spremna da nastavi razgovore o razgraniÄenju sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, ali u sluÄaju Hrvatske „lopta“ je u njihovom dvoriÅ¡tu.
On je podsetio da razgovori sa Hrvatskom o razgraniÄenju na Dunavu „tapkaju u mestu“ Å¡est godina i napomenuo da predlog hrvatske strane o reÅ¡enju nije odrÅŸiv i utemeljen na meÄunarodnoj pravnoj praksi.
„ZalaÅŸemo se za princip zasnovan na meÄunarodnom pravu i koji je primenjen u veÄini zemalja u kojima Dunav predstavlja granicu, a to je da graniÄna linija ide sredinom reke, odnosno po najdubljim plovnim taÄkama po reci“, rekao je AleksiÄ i naveo da je reÄ o taÄkama od 1.433 do 1.207 kilometra na Dunavu, odnosno, duÅŸini od 226 kilometara granice.
On je napomenuo da su mala Vukovarska ada i Å arengradska ada, koje se nalaze „izmeÄu dve drÅŸave“ na Dunavu, ustvari teritorije koje se naslanjaju na srpsku obalu „i mi smatramo da su to delovi Republike Srbije“.
Na pitanje Tanjuga Å¡ta ukoliko Hrvati ne prihvate princip po kojem bi se vodili dalji razgovori, navodi da postoje razliÄiti mehanizmi u meÄunarodnom pravu.
„ZalaÅŸemo se pre svega za bilateralno reÅ¡enje, ali ukoliko ono nije moguÄe postoje drugi mehanizmi, ili arbitraÅŸa ili meÄunarodni sud“, rekao je AleksiÄ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.