U trendu

Picula pozdavio inicijativu rešavanja granice Srbije i Hrvatske

Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula pozdravio je inicijativu da počnu razgovori o granici Hrvatske sa Srbijom i poručio da svakoj drÅŸavi treba da bude u interesu da ima uređene i dogovorene granice sa svojim susedima, pa bi to trebalo da budu i interesi Hrvatske.

On je to izjavio nakon Å¡to je pomoćnik srpskog ministra spoljnih poslova i Å¡ef Sektora za bilateralnu saradnju Goran Aleksić rekao da ade na Dunavu pripadaju Srbiji i da je Beograd spreman da se granicni spor s Hrvatskom reÅ¡i bilateralno, a ako je potrebno na arbitraÅŸi ili Međunarodnom sudu, navodi Hina.

Picula je pred novinarima ispred sediÅ¡ta SDP-a izrazio ÅŸaljenje Å¡to 15-ak godina, od kada je formirana međudiplomatska grupa za uređenje granica između Hrvatske i Srbije, vlada „jedna vrsta neaktivnosti“.

„Da li se to pitanje moÅŸe urediti bilateralnim putem – to zavisi na kakav će način raditi komisija koja ima zajedničke članove iz Beograda i Zagreba, ali u svemu tome treba da imamo okvir unutar kojeg se to pitanje reÅ¡ava. To je pitanje koliko reÅ¡avanje granica određuje evropsku budućnost neke zemlje kandidatkinje“, rekao je Picula.

Kada je reč o odnosima sa Srbijom, Picula je rekao da je moguće birati hoće li to biti bilateralni način reÅ¡avanja otvorenog pitanja ili će se pristupiti nekoj vrsti međunarodne arbitraÅŸe.

On smatra da je arbitraÅŸa kao postupak utvrđivanja granične crte između dve drÅŸave potpuno legitiman postupak, te da ono Å¡to se dogodilo sa Slovenijom govori da je samo jedan oblik arbitraÅŸe kompromitovan.

„Hrvatska ne treba beÅŸati – ako ne ide bilateralno – da se taj problem reÅ¡ava preko arbitraÅŸe. Imamo Å¡arolik politički pristup reÅ¡avanja tog problema, a Hrvatska se ne treba time opterećivati, moramo biti spremni hoćemo li ta pitanja reÅ¡avati bilateralno ili u obliku arbitraÅŸe“, istakao je Picula.

Smatra da najpre treba sa susedima razgovarati bilateralno.

Aleksić je prethodno Tanjugu rekao da je Srbija spremna da nastavi razgovore o razgraničenju sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, ali u slučaju Hrvatske „lopta“ je u njihovom dvoriÅ¡tu.

On je podsetio da razgovori sa Hrvatskom o razgraničenju na Dunavu „tapkaju u mestu“ Å¡est godina i napomenuo da predlog hrvatske strane o reÅ¡enju nije odrÅŸiv i utemeljen na međunarodnoj pravnoj praksi.

„ZalaÅŸemo se za princip zasnovan na međunarodnom pravu i koji je primenjen u većini zemalja u kojima Dunav predstavlja granicu, a to je da granična linija ide sredinom reke, odnosno po najdubljim plovnim tačkama po reci“, rekao je Aleksić i naveo da je reč o tačkama od 1.433 do 1.207 kilometra na Dunavu, odnosno, duÅŸini od 226 kilometara granice.

On je napomenuo da su mala Vukovarska ada i Å arengradska ada, koje se nalaze „između dve drÅŸave“ na Dunavu, ustvari teritorije koje se naslanjaju na srpsku obalu „i mi smatramo da su to delovi Republike Srbije“.

Na pitanje Tanjuga šta ukoliko Hrvati ne prihvate princip po kojem bi se vodili dalji razgovori, navodi da postoje različiti mehanizmi u međunarodnom pravu.

„ZalaÅŸemo se pre svega za bilateralno reÅ¡enje, ali ukoliko ono nije moguće postoje drugi mehanizmi, ili arbitraÅŸa ili međunarodni sud“, rekao je Aleksić.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar