Poslanici Evropskog parlamenta sutra ฤe na plenarnoj sednici u Strazburu raspravljati o upotrebi sile nad srpskim demonstrantima, a na marginama zasedanja biฤe odrลพani i panel diskusija o stanju demokratije u Srbiji i konferencija za medije Evropske zelene partije o situaciji u toj zemlji.
Rasprava na plenarnoj sednici, na temu „Talas nasilja i kontinuirana upotreba sile nad demonstrantima u Srbiji“, biฤe odrลพana u popodnevnim ฤasovima, uz uฤeลกฤe predstavnika Evropske komisije i Saveta EU. Ta rasprava je uvrลกtena u dnevni red na inicijativu politiฤke grupe Socijalisti i demokrate.
Prethodno ฤe, od 11 ฤasova, biti odrลพana panel diskusija „Srbija: Demokratija na raskrลกฤu“, koju organizuju tri politiฤke grupe u Evropskom parlamentu – Socijalisti i demokrate, Zeleni i Obnovimo Evropu.
U razgovoru ฤe uฤestvovati evroposlanici Katlin van Brent (Socijalisti i demokrate), Vladimir Prebiliฤ (Zeleni) i Helmut Brandลกteter (Obnovimo Evropu) i predstavnici njihovih sestrinskih partija iz Srbije – Stranke slobode i pravde, Zeleno-levog fronta i Pokreta slobodnih graฤana.
Evropska zelena partija je saopลกtila da ฤe pre panel diskusije, u 9 ฤasova, odrลพati u Evropskom parlamentu konferenciju za medije o „sve veฤem autoritarizmu predsednika Vuฤiฤa i nasilnoj represiji nad demonstrantima“ u Srbiji.
Na konferenciji za medije ฤe govoriti kopredsednica Evropske zelene partije Vula Ceci (Tsetsi), predsednik grupe Zeleni/Evropski slobodni savez (Zeleni/EFA) u Evropskom parlamentu Bas Ajkhut (Eickhout), evroposlanik te grupe Razmus Nordkvist (Rasmus Nordqvist), i jedan od lidera Zeleno-levog fronta Dobrica Veselinoviฤ, poslanik u Skupลกtini Srbije.
Ceci i Nordkvist su u petak u Beogradu pruลพili podrลกku Zeleno-levom frontu i pobunjenim graฤanima Srbije, a zatim su bili na protestu u Novom Sadu, zbog ฤega su se suoฤili sa teลกkim optuลพbama drลพavnog vrha. Nakon ลกto ih je Vuฤiฤ optuลพio da su „podrลพali nasilje“ i da ฤe biti procesuirani, Ceci i Nordkvist su napustili Srbiju.
Povodom sutraลกnje rasprave na temu „Talas nasilja i kontinuirana upotreba sile nad demonstrantima u Srbiji“, Evropski parlament je objavio dokument, namenjen evroposlanicima i osoblju, kako bi se upoznali sa deลกavanjima u Srbiji u poslednjih 10 meseci.
U dokumentu, izmeฤu ostalog, piลกe da predsednik Srbije Aleksandar Vuฤiฤ i njegova Srpska napredna stranka (SNS) upravljaju zemljom od 2012. uz veliku koncentraciju mocฬi, kontrolu medija i slab sistem „koฤnica i ravnoteลพa“ (podele vlasti).
Navodi se i da Srbiju karakteriลกu duboka politiฤka polarizacija i narodno nezadovoljstvo, i da je srpsko druลกtvo duboko podeljeno izmeฤu lojalista vlasti i zagovornika reformi.
U dokumentu, sa pogledom na deลกavanja u Srbiji u poslednjih 10 meseci, piลกe i da su se antivladini protesti, koji su ponovo izbili u novembru 2024. zbog smrtonosnog pada nadstreลกnice na renoviranoj ลพelezniฤkoj stanici u Novom Sadu, proลกirili do poฤetka 2025. na viลกe od 400 gradova i mesta u Srbiji, i postali „najveฤi graฤanski ustanak poslednjih decenija“.
„Zahtevi demonstranata fokusirali su se na pravdu i vladavinu prava: insistirali su na potpunoj transparentnosti u vezi sa projektom rekonstrukcije stanice (objavljivanje svih graฤevinskih dokumenata) i na procesuiranje odgovornih za korupciju koja je dovela do nesreฤe. Takoฤe su traลพili odgovornost poฤinilaca, povezanih sa SNS, za napade na studente demonstrante“, navodi se u dokumentu.
Dodaje se da se atmosfera promenila sredinom 2025. i da su tenzije, posle devet meseci mirnih protesta, kulminirale 28. juna na Vidovdan, kada je na beogradskom Trgu Slavija odrลพan masovni skup sa oko 140.000 uฤesnika.
„Svedoci su prijavili da su studenti i novinari bili prebijani โ 2. jula su hospitalizovana ฤetiri mlada demonstranta, od kojih je jedan imao slomljenu kljuฤnu kost. Student Luka Mihajloviฤ, koji je pretuฤen i uhapลกen dok je mirno stajao s podignutim rukama, postao je simbol te promene“, navodi se u dokumentu.
Evropski parlament je 8. februara 2024. usvojio Rezoluciju o situaciji u Srbiji posle izbora iz decembra 2023. godine, kojom je zatraลพio istragu prijavljenih neregularnosti. U rezoluciji usvojenoj 7. maja ove godine, o izveลกtajima Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, Evropski parlament je podrลพao evropske integracije Srbije, ali je pozvao njene vlasti da ubrzaju reforme u oblasti slobode medija, nezavisnosti pravosuฤa i osnovnih prava u skladu sa standardima EU.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com