Postojeฤe, manje i viลกe poznate, legende bile su inspiracija za napete i misteriozne avanture u filmu „Nacionalno blago“ („National Treasure“): od istorijskih priฤa o blagu templara, preko tajnih ลกifara koje su koristili osnivaฤi Amerike do mistiฤnih masonskih simbola na novฤanicama ameriฤkog dolara, film je pun autentiฤnih zanimljivosti.
Producent i scenarista Oren Aviv i njegov partner ฤarls Sigars doลกli su na ideju o ฤoveku koji je prinuฤen da ukrade Deklaraciju nezavisnosti kad se ispostavi da je kljuฤni ameriฤki dokument u velikoj opasnosti, poลกto je otkriveno da sadrลพi izvesnu tajnu mapu.
Scenaristi Kormak i Merijen Viberli uneli su joลก slojeva misterije i avanture u film zaฤinjen humorom i savremenom ljubavnom priฤom. U svom istraลพivanju scenaristi su naiลกli na jednu od najtajnovitijih priฤa u istoriji – priฤu o blagu templara. Templari su bili krstaลกi iz 11. veka; za njih se priฤa da su bili jedna od najmoฤnijih tajnih organizacija u istoriji. Smatra se da su bili toliko bogati da su ฤak i najmoฤniji evropski kraljevi traลพili pozajmice od njih. Onda, u 14. veku, njihovo blago je odjednom nestalo bez traga. Do danaลกnjeg dana tajna onoga ลกto se dogodilo sa blagom templara inspiriลกe lovce na blago ลกirom sveta, a posebno u SAD.
„Mnogi veruju da je blago stiglo u Severnu Ameriku“, primeฤuje Kormak. „Interesantno je da postoji pretpostavka da je Kristofor Kolumbo bio templar, tako da je blago moglo da stigne u Ameriku na taj naฤin.“ Ako je tako ogromno blago doลกlo u ruke osnivaฤa Amerike, Viberlijevima je delovalo verovatno da bi ga oni saฤuvali za revolucionarni rat, kao poslednje utoฤiลกte u sluฤaju da naciji u nastanku zatreba dodatno finansiranje (u to vreme to je bila ozbiljna stvar) da bi saฤuvala teลกko steฤenu slobodu.
Kad su ispitali istoriju podrobnije, delovalo je sasvim moguฤe i da bi osnivaฤi Amerike radili skoro neverovatne stvari kako bi saฤuvali tajnu o tolikom blagu. Ipak su u Americi 1776. ลกpijuni i razni neprijatelji bili stalna stvarnost – a tajnovitost je postala prava umetnost. U to vreme mnogi pripadnici elite bili su ฤlanovi tajnih druลกtava, tadaลกnja pisma redovno su pisana u ลกiframa i nevidljivim mastilom, masonski simboli bili su gravirani na zgradama a bilo je uobiฤajeno da se blago krije na tajnim lokacijama.
Takoฤe, to je bilo vreme kada su mnogi ameriฤki lideri pripadali tajnom druลกtvu slobodnih zidara. Veฤina priฤa o velikim avanturama odigrava se u egzotiฤnim zemljama i davnim vremenima, ali u „Nacionalnom blagu“ lov na jedno od najveฤih blaga u istoriji deลกava se u savremenoj Americi.
Dลพeri Brukhajmer i Dลพon Terteltaub snimali su na autentiฤnim istorijskim lokacijama u Filadelfiji, Vaลกingtonu i Njujorku, koje se retko viฤaju u akcionim i avanturistiฤkim filmovima. Pored Kongresne biblioteke i Linkolnovog memorijala, koriลกฤene su i druge autentiฤne lokacije u Vaลกingtonu kao ลกto je Zgrada ฤerki ameriฤke revolucije, koja zamenjuje Belu kuฤu Endrua Dลพeksona iz 1832. Priฤa poฤinje tu, scenom sa pretkom Bena Gejtsa, ฤarlsom Kerolom, poslednjim ลพivim potpisnikom Deklaracije nezavisnosti, koji mu prenosi kljuฤni trag u potrazi za blagom.
Naravno, filmadลพije nisu mogle da snime izbledelu originalnu Deklaraciju iz bezbednosnih razloga, pa su radili sa struฤnjacima na stvaranju ลกto bolje kopije koja omoguฤava publici da vidi dokument stariji od 200 godina sa naslovom i potpisima. Posle Vaลกingtona, snimanje je prebaฤeno u Filadelfiju, gde je najranija ameriฤka istorija joลก uvek opipljiva kroz spomenike kao ลกto su Sala nezavisnosti i Zvono slobode. Filmadลพije su dobile i veoma retku dozvolu da uฤu u originalni toranj u kom se nalazi zvono iz 1876. godine koje i dan-danas zvoni i igra kljuฤnu ulogu u pribliลพavanju Bena i njegovih prijatelja blagu.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com