„Jednu kafu, molim“, danas predstavlja porudลพbinu koja konobaru niลกta ne znaฤi. Vrsta kafe i naฤina pripreme danas je mnogo – turska, espreso, instant, s mlekom, bez mleka, bez kofeina… Ipak, svim kafama zajedniฤko je to da njihovo ispijanje predstavlja ritual bez kojeg mnogi od nas nisu spremni da zapoฤnu svoj dan.
Za espreso se smatra da je nastao u Italiji. U espreso se dodaju mleko, pavlaka i kakao, i od njega se pravi najveฤi broj napitaka od kafe. Filter kafa je prvi put napravljena 1908. godine, a osnovna razlika u odnosu na espreso je ta ลกto se voda koja prolazi kroz kafu u filteru ne puลกta pod pritiskom. Uglavnom je slabija od espresa. Crna ili turska kafa priprema se bitno drugaฤije, a karakteriลกe je talog, koji espreso ili filter kafa nemaju. Neki je pripremaju tako ลกto u prokljuฤalu vodu sipaju onoliko kaลกiฤica kafe koliko ima ลกoljica i potom vrate na ringlu kako bi provrila. Drugi to rade malo komplikovanije, jer smatraju da je tako ukusnije – u ลกerpicu se stavi voda da prokljuฤa, a prazna dลพezva se stavi na ลกporet da se ugreje. Zatim se doda onoliko kaลกiฤica kafe koliko ima ลกoljica da bi se kafa proprลพila. Potom se dลพezva dopola nalije kljuฤalom vodom, promeลกa se i pusti da se pena digne do vrha. Zatim se skloni sa ลกporeta pa se polako prelije ostatkom vode.
Instant kafa doลพivela je bum u 20. veku. Poฤetak njene proizvodnje povezuje se s japanskim hemiฤarem koji je napravio prve granule instant kafe. Ovakva kakvu je danas koristimo nastala je tridesetih godina 20. veka. Priprema se brzo i lako – granule se samo preliju vodom (toplom ili hladnom) i doda se ลกeฤer ili mleko. Moลพe se i ruฤno umutiti, kaลกiฤicom, s nekoliko kapi vode, ili specijalnom mutilicom. Kod nas je svi znaju kao nes-kafu.
Vaลพan sastojak kafe je kofein, stimulator nervnog sistema, koji izaziva budnost, poveฤava koncentraciju i podstiฤe raspoloลพenje. U malim dozama kofein deluje stimulativno, ali ako se pretera, moลพe da ลกteti organizmu.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com