Svake godine, komitet za dodelu Nobelove nagrade u Stokholmu, odn. Oslu (za Nobelovu nagradu za mir), poziva na hiljade nauฤnika iz celog sveta da predloลพe svoje kandidate za pojedine nagrade. Zatim se od februara do oktobra ovi predlozi proveravaju i procenjuju. Na godiลกnjicu smrti Alfreda Nobela, 10. decembra, komitet u Stokholmu objavljuje dobitnike Nobelove nagrade za tekuฤu godinu. Nagrade se dodeljuju iz oblasti fizike, hemije, medicine, literature i za doprinos svetskom miru i razumevanju meฤu ljudima i nacijama.
Alfred Nobel je roฤen 1833. god. u Stokholmu, u porodici inลพinjera. Kada je imao 9 godina, njegova porodica se preselila u Rusiju, gde su on i njegova braฤa dobili prvoklasno privatno obrazovanje iz druลกtvenih i prirodnih nauka. Nobel je 1866. god. otkrio dinamit i njegovom proizvodnjom u preko 20 zemalja, postao jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena. Bio je autor preko 350 patenata, pesnik i dramski pisac i ฤak se ozbiljno nosio miลกlju da se posveti samo pisanju. Meฤutim, ฤesta upotreba dinamita u ratne svrhe, nanosila je ozbiljne rane njegovoj humanistiฤkoj i pesniฤkoj duลกi i nesnosno optereฤivala njegovu savest. To je bio glavni povod da u svom zadnjem testamentu, saฤinjenom 27. novembra 1895. godine, oko godinu dana pre svoje smrti, napiลกe kljuฤnu reฤenicu za izbor buduฤih dobitnika nagrade, koja ฤe nositi njegovo ime: „Kapital treba da se upotrebi za stvaranje fonda, ฤija godiลกnja kamata treba da se dodeljuje kao nagrada onima, koji su u protekloj godini ฤoveฤanstvu bili od najveฤe koristi.“ Umro je 10. decembra 1896. god. od srฤanog udara u svom domu u italijanskom San Remu.
Prve Nobelove nagrade dodeljene su 1901. godine. Meฤutim, u prve dve dekade XX veka, lomila su se koplja oko kriterijuma za dodelu kamate Nobelove zaostavลกtine. Tako je, moลพda najveฤi nauฤni genije svih vremena, Albert Ajnลกtajn, jako dugo ฤekao na ovo odlikovanje. Razlog tome je ลกto je ลพiri smatrao da je njegovo istraลพivanje na polju teoretske fizike od zanemarljivog praktiฤnog znaฤaja. Umesto toga je npr. 1912. godine dodeljena nagrada za izum automatskog svetionika. Godinama se na ล vedskoj Kraljevskoj Akademiji Nauka i Umetnosti vodila polemika oko Alberta Ajnลกtajna i pitanja, da li i teoretski fiziฤari ulaze u konkurenciju za prestiลพnu nagradu. Obrazloลพenje odbijanja komiteta je uvek bilo isto: Ajnลกtajnovo delo je ฤista teorija, neupotrebljiva u praksi. Komitet je ipak 1921. godine Ajnลกtajnu konaฤno dodelio Nobelovu nagradu za fotoefekat i rad na polju kvantne mehanike. Njegova teorija relativiteta nije bila ni pomenuta.
Danas teoretiฤari i praktiฤari imaju podjednake izglede za dodelu nagrade. Ali sada se javljaju druge teลกkoฤe. Naime, prava bujica nauฤnih otkriฤa i objava, ลกveฤanima sve viลกe oteลพava izbor. Osim toga, tzv. „grupe za vrลกenje pritiska“ („pressure groups“), pokuลกavaju da utiฤu na odluke ลพirija. Ne treba zanemariti ni politiฤke faktore, koji opet ลพele da sprovedu sopstvene rezone. Zbog toga komitet sve viลกe vodi borbu da saฤuva neutralnost i samostalnost u odluฤivanju, pa nauฤnici u tajnosti bivaju obaveลกteni o njihovoj nominaciji. Ipak, nije redak sluฤaj da neki od nominovanih obaveลกtavaju svoje kolege ลกirom sveta, ne bi li oni povukli svoje veze i dodatno pritisnuli ลพiri. Zato dodela Nobelove nagrade sve viลกe liฤi na vaลกar egoizma, sujete i taลกtine, a sve manje na izvornu humanistiฤku ideju o nagraฤivanju onih koji su najviลกe doprineli dobrobiti ฤoveฤanstva u protekloj godini.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com