Pomalo neverovatno zvuฤi podatak da su nauฤnici ideju za novu tehnologiju proizvodnje kompjuterskih memorija dobili iz stripa. Naime, reฤ je o junaku anime i manga stripova, popularnih u Japanu, znanom pod imenom detektiv Konan (joลก poznatijem pod svojim nadimkom Case Closed – sluฤaj okonฤan). Reฤ je o mladom detektivu koji za reลกavanje svojih sluฤajeva ฤesto korisi hajtek spravice koje mu pomaลพu u reลกavanju problema s kojima se susreฤe. Ideja iz ovog stripa posluลพila je nauฤnicima da razviju tehnologiju ultratankih memorija baziranih na proteinu.
Istraลพivaฤi s Instituta Nara (Nara Institute of Science and Technology) u Japanu uspeli su da razviju biotehnoloลกki proces koji bi omoguฤio stvaranje ultratankih raฤunarskih memorija. Proces koristi protein feritin (ferritin); on se nalazi u manje-viลกe svim sisarima na Zemlji, a u sebi sadrลพi depozit molekularnog gvoลพฤa, odakle mu potiฤe i ime.
Ideja je da se sferna struktura ovog proteina nanosi na veoma tanke slojeve supstrata stakla ili plastike, a da se potom ultraljubiฤastim zraฤenjem uniลกti sav protein, a ostavi samo gvoลพฤe iz njega, koje je onda moguฤe koristiti za ฤuvanje podataka njegovim magnetisanjem i demagnetisanjem. Kao krajnji rezultat dobila bi se memorija ฤija bi debljina bila manja od jednog mikrona.
Prednost ovakvog naฤina izrade memorija je ลกto se u procesu izrade memorijski moduli ne bi morali grejati na vrlo visokim temperaturama, kao ลกto to do sada bio sluฤaj (temperature su se kretale i preko 1.000 stepeni Celzijusa), niti bi supstrat morao biti relativno debeo sloj silicijuma, koji se koristi samo zato ลกto ima dovoljno veliki termiฤki kapacitet. Kako se za proizvodnju memorija baziranih na feritinu ne koristi nikakva termiฤka obrada, supstrat moลพe biti ultratanak stakleni ili plastiฤni film, ฤime bi se ukupna debljina memorijskog modula mogla smanjiti na prethodno pomenuti jedan mikron.
Nauฤnici se nadaju da ฤe ovako izraฤena memorija moฤi da se ugraฤuje u ultratanke displeje, kompjutere i, eventualno, u razne druge ureฤaje, naoฤare, mobilne telefone, odeฤu, jer je potencijalno podruฤje primene ovako izraฤenih memorija skoro neograniฤeno. Inaฤe, „inteligentne“ naoฤare s ugraฤenim kompjuterom na veoma tankom plastiฤnom filmu su i bile ideja vodilja koja je dovela do razvoja tehnologije za izradu ovih proteinskih memorija.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com