U prvom delu ovog ฤlanka smo analizirali pitanja pravog rata koji muziฤka industrija vodi protiv najpopularnijeg muziฤkog formata na mreลพi. Tom potiskivanju su se pridruลพile i velike kompanije, kao ลกto je Microsoft. Ipak, ako MP3 nestane (mnogi mu predviฤaju baลก takvu buduฤnost), to neฤe biti samo zbog „zavere“ protiv njega.
Ovaj je format izuzetno star. Nastao je 1992. godine, a to je za razvoj tehnologije itekako veliki period. Kada se pojavio, obeฤavao je kvalitet CD-zapisa, meฤutim, istina je da se tome ni izdaleka nije pribliลพio. Ovaj naฤin kompresije je, definitivno, „neprijateljski“ nastrojen prema muzici, briลกuฤi donje i gornje frekventne raspone. Svaka iole zahtevnija kompozicija izuzetno gubi na kvalitetu, a to mogu da potvrde i mnogi muziฤari koji su svoje snimke prebacivali u ovaj format, pripremajuฤi ih za Internet.
ล to se tiฤe veliฤine fajlova, ono ลกto je 1992. godine izgledalo kao revolucija, danas „gubi korak“ sa novim formatima kojima se dobijaju manji fajlovi, ali i boljeg kvaliteta. Windows Media i Real Audio kompresije su se, u mnogo veฤoj meri, pribliลพili CD-kvalitetu, i neprekidno rade na daljem poboljลกanju moguฤnosti.
Ono ลกto takoฤe „hendikepira“ MP3, jeste ฤinjenica da on nije namenjen streaming-u, odnosno nije posebno optimizovan za prenos muzike u stvarnom vremenu. Na tom polju je revoluciju napravila kompanija RealNetworks sa Real Media formatom, omoguฤivลกi pravi „bum“ Internet-radija, kao i prenos video-zapisa putem mreลพe.
ฤinjenica koju smo veฤ spomenuli u prethodnom nastavku, takoฤe vodi nestanku MP3 formata: on ne omoguฤuje zaลกtitu autorskih prava, na naฤin kako je to moguฤe izvesti pomoฤu Windows Media ili Liquid Audio formata. Ako je buduฤnost uลพivanja u muzici i download-ovanje sa mreลพe, onda ฤe ove dve navedene kompresije potisnuti stari format. Za muziku treba platiti, ali je treba i zaลกtititi od daljeg, neovlaลกฤenog kopiranja. Upravo to omoguฤuju navedeni formati, koji mogu da spreฤe kopiranje na hard-disku, ali i prebacivanje na MP3-plejere. U najavi su i moguฤnosti samouniลกtavanja fajlova koji, posle odreฤenog, propisanog vremena, sami sebe briลกu. Verovatno je da ฤe se i sa muzikom omoguฤiti isto ono ลกto veฤ koriste proizvoฤaฤi softvera: probne verzije traju odreฤeni broj dana, a posle toga ih morate registrovati (i platiti) da bi one i dalje bile funkcionalne.
Treba pomenuti i SDMI (Secure Digital Music Initiative), strategiju proizvoฤaฤa audio-opreme koji, u saradnji sa muziฤkom industrijom, najavljuju ureฤaje na kojima neฤe biti moguฤe presluลกavati fajlove koji nemaju digitalni potpis, odnosno ugraฤenu zaลกtitu. Takav je format MP3, i on, najverovatnije, i neฤe biti uopลกte podrลพan.
Korisni linkovi:
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com