Softverska policija u borbi protiv pirata

Na tajnoj lokaciji u Londonu nalazi se tim koji danonoฤ‡no surfuje mreลพom u potrazi za piratima i nelegalnom prodajom softvera. Prijave i podaci koje dobijaju su ฤesto poslani email-om ili dojavljeni telefonom od strane zaposlenih u kompanijama koje su se odluฤile na upotrebu piratizovanih programa.

Naziv ovog specijalnog „odreda“ je Business Software Alliance (BSA), a prema reฤima voฤ‘e tima Margo Miller, lokacija na kojoj se nalaze se ฤuva u tajnosti da bi se zaลกtitili od „besnih pirata“. Podaci kojima BSA raspolaลพe govore o tome da je u toku poslednjih godinu dana ลกteta koju su pirati naneli softverskoj industriji iznosila ฤitavih 7 milijardi funti, pri ฤemu je ฤak 26% poslovnog softvera bilo nelegalno, odnosno svaki ฤetvrti kompjuter koji je ovakve aplikacije koristio je imao instaliranu piratsku verziju. U ovaj procenat ne spadaju igre i ostali neposlovni programi, tako da kada se i oni uzmu u obzir, brojka dostiลพe ฤitavih 35%.

Glavni finansijeri i sponzori BSA su kompanije Adobe, Macromedia, Microsoft i Symantec, i kada se izme u obzir navedenih 35%, samo u sluฤaju Macromedia-e, ลกteta iznosi 50 miliona dolara na godiลกnjem nivou.

Po reฤima Margo Miller, ne postoji softver koji na Internetu nije dostupan i u piratskoj verziji. Programe je moguฤ‡e ili download-ovati, ili su u pitanju sajtovi sa crack-ovima i serijskim brojevima, ili su to kompilacijski CD-i koje profesionalni pirati prodaju na aukcijskim sajtovima. Za poslednja tri meseca, BSA je poslala 846 upozorenja provajderima na ฤijim su se serverima nalazili ovakvi sadrลพaji i, u 91% sluฤajeva, to je vodilo „zatvaranju“ ovakvih adresa. Samo mali deo ovakvih sajtova pripada profesionalnim prodavcima ilegalnog softvera, dok su u najveฤ‡oj meri prisutni „sajtovi za prijatelje“ koje ฤesto postavljaju tinejdลพeri iz zabave i besplatno nude ilegalnu robu.

Jedan od takvih vlasnika sajta je i 15-godiลกnjak iz Alberte, Kanada koji smatra da ne radi niลกta loลกe. „Ovakvi sajtovi su namenjeni ljudima koji ionako ne bi kupili taj softver jer je za njih preskup. U pitanju su uฤenici i studenti“. Provajder na kome se nalazi adresa ovog tinejdลพera je Tera-byte, a njegov vlasnik takoฤ‘e ne vidi zaลกto se diลพe toliko buke oko ove pojave: „Najveฤ‡i broj ovakvih sajtova uopลกte ne sadrลพi ilegalan softver ili krekove. Ako sledite link, u veฤ‡ini sluฤajeva neฤ‡ete dobiti niลกta osim beskrajnog niza reklama. ฤŒak iako pronaฤ‘ete crack ili ฤitav program, oni obiฤno ne rade ili sadrลพe virus. Niko nije lud da rizikuje i samo se budale odluฤuju na ovakav korak“, tvrdi on.

BSA se sa ovakvim konstatacijama ne slaลพe i tvrdi da hiljade i desetine hiljada (ako ne i miliona) ljudi do softvera dolaze na ovaj naฤin, i da provajderi krลกe zakone „ugoลกฤ‡ujuฤ‡i“ ovakve sajtove na svojim serverima. Ipak, zakoni joลก uvek nisu precizni, tako da mnogi ISP-i prolaze nekaลพnjeno. Margo Miller sumnja da neke od ovakvih kompanija vode i sami pirati, poลกto uporno odbijaju da saraฤ‘uju sa BSA.

Sa pojavom sistema za razmenu fajlova, kao ลกto su Napster, Hotline, Gnutella ili Freenet, i sa sve dostupnijim brzim vezama, problem je za softverske kompanije postao joลก veฤ‡i. Nikada do sada nije bilo tako lako doฤ‡i do ilegalnog materijala. Dovijanja su razna, tako da BSA nudi ne malu nagradu od 10.000 funti svakome ko dostavi informaciju o firmi koja koristi nelegalan softver, a kompanija Microsoft u zamenu za ilegalni paket daje pravu verziju, nadajuฤ‡i se da ฤ‡e na taj naฤin doฤ‡i do pirata koji se profesionalno bave ilegalnom prodajom. Softverski gigant ฤ‡e takoฤ‘e u novu verziju Office-a ugraditi drugaฤiji sistem zaลกtite, pri ฤemu se mora izvrลกiti online registracija kupljenog paketa, a novi ฤ‡e sistem biti vrlo teลกko „probiti“. Ipak, ne postoji brava koju neko ne moลพe da obije, tako da sumnjamo da ฤ‡e to zaustaviti hakere, koji su nedavno i uspeli da upadnu u Microsoft-ovu mreลพu i pri tome „pokupili“ izvorne kodove novog Windows-a i Office-a (Vidi ฤlanak Hakerski upad u Microsoft-ovu mreลพu).

Neki analitiฤari tvrde da je za softverske kompanije moลพda pametniji korak da se manu uzaludnog posla i da smisle novi poslovni model koji bi iskoristio sisteme za razmenu fajlova, kao ลกto su to uradile muziฤke kuฤ‡e u Napster-ovom sluฤaju (o tome ฤitajte u prilogu Ako ne moลพeลก da ih pobediลก, pridruลพi im se!).

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com