„Solarnoj trci“ se pridruลพio i pariski biznismen Nersi Razavi (na slici), koji je pokrenuo projekat Zvezda tolerancije 1992. godine, sopstvenim novcem. Finansiranju i realizaciji sna o solarnom jedrenju se pridruลพilo i nekoliko njegovih bogatih prijatelja, da bi deo sredstava obezbedio i UNESCO. Godine 1996. godine, projektu su se pridruลพile i Evropska svemirska agencija (ESA) i Nemaฤka svemirska agencija (DLR).
Iza simboliฤnog naziva se krije letelica povrลกine 400 kvadratnih metara, ฤije jedro moลพe da se smota u kutiju zapremine 1 kubnog metra. Ovakvo solarno jedro bi u orbitu ponela raketa, a posle odvajanja bi se, pomoฤu daljinskih komandi, razmotalo i zajedrilo potiskivano fotonima. Cena projekta iznosi oko 50 miliona dolara, a lansiranje je planirano za kraj 2002. godine. Ako bi sve teklo po planu, nova, veฤa letilica, povrลกine 1.600 do 3.600 kvadratnih metara, bi trebala da „zaplovi“ godinu dana kasnije.
Teorijski, jedrenjak bi mogao da dostigne brzinu od 380.000 kilometara na sat. Potisak bi na poฤetku bio slab, ali poลกto je trajan, jedrenjak ubrzava i dostiลพe maksimalnu brzinu. Uz pomoฤ lasera (miลกljenje NASA-e i tima u projektu Cosmos 1), letilica bi mogla de se kreฤe i mnogo brลพe.
Prema reฤima biznismena koji je pokrenuo projekat „Zvezda tolerancije“, najvaลพniji cilj je popularisanje svemirskih misija i omoguฤavanje brลพih, daljih i jeftinijih letova. Ipak, on ima u vidu i zaradu: ona bi se ostvarivala licenciranjem projekta multimedijalnoj, filmskoj i telekomunikacijskoj industriji, kao i prodajom deฤijih igraฤaka sa mikro-prijemnicima. Sa solarnog jedrenjaka bi bile emitovane poruke, koje bi mogle da se pomoฤu prijemnika sluลกaju, i to na jeziku podruฤja na kome se dete nalazi.
Korisni linkovi:
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com