Svetsko trลพiลกte, u sve veฤoj meri oslonjeno na Internet, zahteva sredstvo plaฤanja koje je nezavisno od nacionalnih valuta i sistema kreditnih kartica. Velike transakcije koje se odvijaju izmeฤu kompanija na svetskom nivou, ฤesto nisu dovoljno brze, a moraju i da se realizuju u „ฤvrstoj“ valuti. To moลพe da predstavlja problem za one kompanije koje se nalaze u drลพavama ฤija valuta trpi inflaciju. Takoฤe, elektronsko poslovanje predstavlja problem za one firme, naroฤito mala i srednja preduzeฤa, koje nisu ukljuฤene u sistem plaฤanja putem kreditnih kartica.
Ideje o elektronskoj valuti veฤ dugo postoje – kompanija E-gold, sa sediลกtem na Karipskim ostrvima, kao reลกenje nudi „elektronsko zlato“ (e-gold). Ovakav sistem plaฤanja pomenuta firma je zapoฤela novembra 1996. godine, i od tada je izvrลกeno viลกe od 3,2 miliona transakcija. Korisnici usluge su uglavnom manja preduzeฤa iz SAD-a, Kanade, Australije i Velike Britanije.
U ovakvom sistemu plaฤanja cene su izraลพene u e-gold valuti. Virtuelno zlato kojim se plaฤa ima pokriฤe u vidu pravog zlata, koje se nalazi u sefovima treฤe strane. Sistem je naroฤito pogodan za one regione u kojima ne postoji stabilna nacionalna valuta, ali postoji veliki broj korisnika Interneta (Malezija, Novi Zeland…).
Direktor kompanije E-gold, Daglas Dลพekson (Douglas Jackson), trenutno promoviลกe ovakav sistem plaฤanja u britanskim bankama, smatrajuฤi da bi transakcije u „elektronskom zlatu“ mogle da olakลกaju poslovanje izmeฤu samih banaka. Smatra se da u trezorima svetskih banaka postoji viลกe od 30.000 tona zlata, koje predstavlja „mrtvi kapital“.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com