IT sektor, perspektiva srpske privrede

Srpska industrija softvera nalazi izmeฤ‘u 30. i 50. mesta na svetskim listama, ลกto je najbolji rezultat neke privredne grane u Srbiji, ta industrijska grana beleลพi stalni rast izvoza, a broj softverskih kompanija u Srbiji raste iz godine u godinu, objavila je danas Nacionalna poslovna revija.

Kako istiฤe magazin, ฤiji su osnivaฤi Privredna komora Srbije i Ekonomski institut, u Srbiji ima oko 2.000 kompanija koje zapoลกljavaju oko 6.000 visokoobrazovanih struฤnjaka, i nalazi se na vrhu liste atraktivnih lokacija najveฤ‡ih svetskih IT kompanija.

To potvrฤ‘uje i najnovija studija โ€žPrice waterhause Coopers: Shared Services-the Edge Over“ u kojoj ispitanici, kako prenosi Nacionalna poslovna revija, istiฤu atraktivnost istoฤnoevropskih zemalja kao mesta njihove buduฤ‡e lokacije.

Kako se navodi istraลพivanja pokazuju da bi do 2020. u Srbiji moglo biti otvoreno od 50.000 do 100.000 novih radnih mesta u oblasti novih informacionih tehnologija (IT), a trenutna potraลพnja je za oko 30.000 radnih mesta, dok se godiลกnje obrazuje tek 1.000 do 1.500 IT struฤnjaka.

Razvoj srpskog IT sektora poslednjih godina, u perspektivi otvara velike moguฤ‡nosti za razvoj celokupne srpske privrede, poput razvoja sektora poslovnih procesa (BPO/ล C sektor).

Srbija u svetu postaje poznata po razvoju โ€žembedid sistema“, razvoju aplikacija u industriji zabave i aplikacija po zahtevu, a konkurentne cene rada visokoobrazovanih struฤnjaka iz svih oblasti IKT-a postavile su Srbiju u centar interesovanja najveฤ‡ih svetskih kompanija.

Prema reฤima Jelena Jovanoviฤ‡, sekretara Udruลพenja za elektronske komunikacije i informaciono druลกtvo Privredne komore Srbije, softver je jedini proizvod za koji imamo kapacitet da ga izvezemo u Kinu, Kanadu ili Ameriku „jer ga moลพete umnoลพiti beskonaฤno mnogo puta, a da vas to niลกta ne koลกtaโ€œ.

Ipak, srpsko trลพiลกte IT usluga je veoma nerazvijeno, a kao jedan od pokazatelja je i IT potroลกnja po glavi stanovnika, koja je za 2015. iznosila oko 62 evra, dok je prosek u EU 600 evra.

Takoฤ‘e, Srbija ulaลพe 60 evra po stanovniku u IT industriju, ลกto je na nivou Bugarske i Rumunije, i znatno su veฤ‡a nego u Makedoniji, Crnoj Gori i BiH, dok su mnogo manja nego u Hrvatskoj, koja ulaลพe 200 evra, kao i od proseka Evropskoj uniji od 800 evra.

Da bi IT sektor mogao da beleลพi dalji rast neophodno je ulagati u ลกkolovanje potrebnih kadrova, ali i obrazovne sadrลพaje prilagoditi modernim tehnologijama i metodama rada koje su u skladu sa realnim trendovima u praksi.

Takoฤ‘e je potrebno raditi i na razvoju i unapreฤ‘ivanju programa prekvalifikacije nezaposlenih i razvoju i unapreฤ‘ivanju programa mentorstva za nove preduzetnike.

โ€žNeophodno je proลกirivanje moguฤ‡nosti za sticanje poslovnih i preduzetniฤkih znanja i veลกtina na studijama iz oblasti informacionih tehnologija, kao i veฤ‡a zastupljenost raฤunarstva i informatike u osnovnim i srednjim ลกkolama, kako u opลกteobrazovnom, tako i u profesionalnom deluโ€œ, kaลพe Jovanoviฤ‡.

Drลพava je postavila cilj da se do 2020. izvoz usluga u IT sektoru poveฤ‡a na milijardu evra, kao i da se posebno poveฤ‡a udeo u izvozu sistem-integratora, โ€žembedded sistemaโ€œ i kompletnih reลกenja.

โ€žZa to je potebno otvoriti javne podatke za ponovnu upotrebu, usvojiti nacionalni okvir IKT kompetencija za IKT profesionalce i IKT korisnike, omoguฤ‡iti upotrebu elektronske fakture u MSP sektoru, omoguฤ‡iti jeftinije i jednostavnije elektronsko plaฤ‡anje na trลพiลกtu i ojaฤati deo industrije koji se bavi podacimaโ€œ, kaลพe Jovanoviฤ‡eva.

Ona napominje da je neophodno konsolidovati drลพavnu informatiฤku infrastrukturu, omoguฤ‡iti interoperabilnost informacionih sistema u drลพavnoj upravi, prihvatiti CE znak bez dodatnih zakonskih procedura i usvojiti zakonsku regulativu i primere dobre prakse iz EU, kao i obrazovati viลกe IKT profesionalaca.

Na listi najtraลพenijih zanimanja u Srbiji ubedljivo dominira IT struka, prenosi Nacionalna poslovna revija podatke Ministarstva prosvete i sajta Poslovi.infostud, meฤ‘u kojima su najtraลพenijih pet zanimanja programer, JAVA programer, PHP programer, NET diveloper i softver inลพenjer.

U prvih deset su joลก diplomirani inลพenjer elektrotehnike, iOS diveloper, diplomirani inลพenjer maลกinstva, C programer i komercijalista.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com