Za 12 godina u EU su pokrenute 144 Evropske građanske inicijative (ECI) od kojih je samo deset dobilo formalni odgovor Evropske komisije.
Pravo na evropsku građansku inicijativu uvedeno je kao instrument „participativne demokratije“ – sudelovanja građana u odlučivanju. To građanima EU omogućava da kada prikupe milion potpisa iz najmanje sedam članica, traže od Evropske komisije da razmatra pitanje za koje su zainteresovani, a u nadležnosti je EU.
S obzirom na mali procent inicijativa na koje je Komisija odgovorila, postavlja se pitanje da li to zaista osnažuje građane ili se, kako piše briselski portal Juronjuz, pretvorilo u „digitalnu kutiju za prikupljanje predloga koja skupljaju prašinu“.
Osnivač neprofitne organizacije sa sedištem u Briselu Gud lobi (The Good Lobby) Alberto Alemano rekao je za Juronjuz da je Evropska građanska inicijativa „potencijalno revolucionarni mehanizam“, ali se teško prihvata te je malo poznata i nedovoljno korišćena.
Evropska ombudsmanka Tereza Anžinjo slaže se da je to dobra ideja, ali da taj instrument nije dostigao očekivanja.
„Moramo da poboljšamo komunikaciju o njenoj svrsi i funkcijama. Moraju se pojačati kampanje da bi građani bili potpuno informisani o tome šta ta inicijativa može da uradi, a šta ne“, rekla je nedavno Anžinjo.
Juronjuz piše da od 2019. broj registrovanih inicijativa opada. Ipak, u organizacijama kao što je „Gud lobi“, očekuju jačanje tih inicijativa jer civilno društo gubi pristup vlasti i pod sve je većim pritiskom širom EU.
Evropska komisija pak ne misli da mehanizam inicijative ne radi kako treba, niti da ga treba reformisati.
Portparol Komisije Olof Gil smatra da je Evropska građanska inicijativa instrument koji omogućava građanima da utiču na agendu i rad EU.
„Nekoliko zakona pokrenutih inicijativom već se uspešno primenjuje: izmenjena direktiva o vodi za piće, uredba o transparentnosti i održivosti procene rizika u lancu ishrane i zakon o obnovi prirode“, rekao je Gil za Juronjuz.
On je istakao da građanske inicijative mogu da pokrenu diskusije i usmere politike EU.
Aktivisti i grupe civilnog društva međutim ukazuju na sporost Komisije, ponekad i njeno ćutanje što potkopava kredibilitet i tog instrumenta, i EU.
„Naša Evropska građanska inicijatva ‘Kraj dobu kaveza’ prikupila je više od 1,4 miliona potpisa za okončanje držanja životinja za uzgoj u kavezima i Komisija se obavezala da će to učiniti (do kraja 2023.). Međutim, još čekamo“ rekla je šefica kampanje u organizaciji Saosećanje u svetskoj poljoprivredi Eloiz Šavelar.
Potpisnici su se zbog odlaganjarešavanja tog pitanja obratili Evropskom sudu pravde. „Predstojeća presuda odrediće da li je Evropska građanska inicijativa efikasan alat“, rekla je Šavelar.
U Komisiji su rekli da se na tome radi, ali nisu dali nikakav rok.
„Komisija sada pažljivo procenjuje važne aspekte kako bi imala uravnotežen pristup kojim bi se odgovorilo na zahteve i osiguralo da prelazak na odgajanje bez kaveza bude održiv i ekonomski isplativ za poljoprivredni sektor i naše prehrambene sisteme“, navela je Komisija u odgovoru briselskom portalu.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com