Hiljade ljudi su se okupile na jugu Izraela da oplakuju mrtve, na drugu godišnjicu napada Hamasa 7. oktobra 2023. koji je gurnuo region u razoran rat, dok su Izrael i palestinski Hamas nastavljali indirektne mirovne pregovore u Egiptu.
Glavna komemoracija u Tel Avivu planirana je za večeras i priređuju je ožalošćene porodice, odvojeno od ceremonije koju će Vlada održati na godišnjicu sledeće nedelje po hebrejskom kalendaru.
Podela na ceremonijama odražava duboke podele u stavovima prema rukovodstvu premijera Benjamina Netanjahua koje mnogi okrivljuju za neuspeh u obezbeđivanju prekida vatre koji bi oslobodio preostale taoce koje drže borci Hamasa.
U Pojasu Gaze, gde je izraelska ofanziva odmazde ubila desetine hiljada ljudi i sravnila sa zemljom čitava naselja i gradove, oni koji mogu beže od još jedne izraelske invazije na grad Gazu, dok se drugi kriju. Mnogi nisu u mogućnosti da krenu na naporan i skup put na jug.
Prošle su dve godine otkako su hiljade militanata predvođenih Hamasom ušle u južni Izrael nakon iznenadne raketne paljbe. Upali su u vojne baze, poljoprivredne zajednice i na muzički festival, ubivši 1.200 ljudi, uglavnom civila, uključujući decu.
Oteli su 251 osobu, od kojih je većina puštena po sporazumima. Četrdeset osam talaca je i dalje u Gazi, od kojih je oko 20, po Izraelu, živo. Hamas je saopštio da će ih pustiti samo u zamenu za trajno primirje i izraelsko povlačenje. Netanjahu se zakleo da će nastaviti rat dok se svi zarobljenici ne vrate i Hamas ne bude razoružan.
Napad je pokrenuo niz događaja koji su doveli Izrael u sukob sa Iranom i njegovim saveznicima širom regiona, uključujući libanski Hezbolah koji je pretrpeo velike gubitke. Sjedinjene Države su se pridružile Izraelu u napadu na iranski vojni i nuklearni program u 12-dnevnom ratu u junu.
Izrael je preuzeo kontrolu nad većim delom Gaze, kao i delovima Libana i Sirije.
Ali neuspeh u vraćanju talaca je duboko podelio Izrael gde su svake nedelje masovni protesti protiv Netanjahua. Izrael je međunarodno izolovaniji nego što je bio decenijama.
Skoro 400 Izraelaca je ubijeno, a desetine su otete na muzičkom festivalu Nova u pograničnoj zajednici Rejm. Tokom poslednje dve godine, on je postao spomen-obeležje, sa portretima otetih i poginulih.
Iako danas nije bilo zvanične ceremonije na mestu gde je bila Nova, hiljade ljudi su došle da bi podelile sećanja na rođake i prijatelje koji su ubijeni, prolazeći kroz stotine fotografija.
Mnogi su se okupili pre izlaska sunca, puštajući istu muzičku numeru koja je puštana pre dve godine, zaustavljajući se na minut tišine u 6:29 ujutru – tačno kada je napad počeo.
Izraelska artiljerija i tutnjava eksplozija u Gazi čula se jutros na mestu tog skupa, dok se video dim nad Pojasom Gaze.
U Tel Avivu desetine ljudi su se okupile na spomen-obeležju koje je postavljeno na gradskom trgu.
U ratu je dosad poginulo više od 67.000 Palestinaca, po podacima Ministarstva zdravlja Gaze, a žene i deca su oko polovine mrtvih.
Izraelska ofanziva je raselila 90 odsto od dva miliona stanovnika Gaze, često više puta, a ograničenja humanitarne pomoći doprinela su opštoj gladi.
Stručnjaci i glavne grupe za ljudska prava optužili su Izrael za genocid, a Međunarodni krivični sud traži hapšenje Netanjahua i njegovog bivšeg ministra odbrane zbog korišćenja gladi kao metode ratovanja.
Izrael žestoko poriče optužbe, tvrdeći da vodi zakoniti rat samoodbrane i preduzima vanredne mere da bi izbegao povređivanje civila okrivljujući Hamas za smrt i razaranje u Gazi jer su militanti duboko ukorenjeni u naseljenim područjima.
Hamas je napad od 7. oktobra predstavio kao odgovor na decenije izraelske vojne okupacije palestinske zemlje i naseljavanja Jevreja. Ali napad je naneo katastrofalne posledice Palestincima čiji se san o nezavisnoj državi čini dalje nego ikad.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com