Rusi i Ukrajinci su u sredu uveฤe u Istanbulu zavrลกili trecฬu rundu direktnih pregovora istiฤucฬi „razlike“ u svojim stavovima o okonฤanju rata koji je poฤeo 2022. godine i na kraju se dogovorivลกi samo o novoj razmeni zarobljenika.
Nakon jedva sat razgovora u Hotelu-Palati ฤiragan, pregovaraฤi su primetili da su njihovi „stavovi priliฤno udaljeni“, rekao je Vladimir Medinski, ลกef ruske delegacije, u izjavi za novinare.
Tokom dana, Kremlj je vecฬ uniลกtio nade u napredak ka okonฤanju sukoba koji je Moskva pokrenula u februaru 2022. protiv svog suseda, a koji je ostavio desetine hiljada mrtvih i ranjenih.
„Niko ne oฤekuje lak put. Naravno, bicฬe to veoma komplikovana diskusija“, rekao je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov, ponavljajucฬi da su predlozi zaracฬenih strana za okonฤanje sukoba „dijametralno suprotni“.
Jedina konkretna mera: pregovaraฤi su se sloลพili sa novom razmenom 1.200 zarobljenika sa svake strane, po reฤima Vladimira Medinskog, kao ลกto je vecฬ bio sluฤaj u nekoliko navrata.
Moskva je takoฤe ponudila Kijevu predaju 3.000 tela ukrajinskih vojnika i primirje „od 24 do 48 sati“ na frontu da bi obe vojske mogle da pokupe svoje mrtve i ranjene, nastavio je Medinski.
Ukrajina je predloลพila sastanak Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog do kraja avgusta, potencijalno u prisustvu predsednika SAD i Turske, po reฤima kijevskog pregovaraฤa Rustema Umerova.
Kao uvod u ove pregovore, izvor iz kijevske delegacije rekao je za AFP da se nada „konstruktivnom stavu“ Rusije i da cฬe ona odustati od „svojih ultimatuma“.
Ovi direktni razgovori ponovo su odrลพani na pritisak ameriฤkog predsednika Donalda Trampa koji je sredinom jula dao Moskvi 50 dana da postigne sporazum sa Ukrajinom ili cฬe se suoฤiti s teลกkim sankcijama.
Kijev i njegovi zapadni saveznici optuลพuju Kremlj da blokira pregovore odrลพavanjem maksimalistiฤkih zahteva, dok ruska vojska, vecฬa i bolje opremljena, nastavlja napade na linije fronta, svakodnevno osvajajucฬi teritoriju. U sredu je rusko Ministarstvo odbrane preuzelo kontrolu nad novim selom, Varaฤine, u severoistoฤnom ukrajinskom regionu Sumi, gde su, preko nocฬi, ruski napadi dronova izazvali nestanak struje za viลกe od 220.000 kupaca, prema reฤima Zelenskog.
Stavovi dve strane deluju nepomirljivo. Kao i u sredu uveฤe, razgovori u Istanbulu u maju i junu rezultirali su samo sporazumima o razmeni zarobljenika i tela poginulih vojnika.
Po reฤima portparola ruskog predsednika Dmitrija Peskova, trebalo je da se pregovori prvenstveno usredsrede na „memorandume“ koje su dve strane razmenile u junu, ukljuฤujucฬi njihove mirovne predloge.
Kijev je ลพeleo novu razmenu zarobljenika, repatrijaciju ukrajinske dece odvedene u Rusiju i pripreme za sastanak Putina i Zelenskog.
Moskva zahteva da joj Ukrajina ustupi ฤetiri delimiฤno okupirana regiona na istoku i jugu svoje teritorije, pored Krima, anektiranog 2014. godine, i da se odrekne isporuka zapadnog oruลพja i bilo kakvog ฤlanstva u NATO-u.
Ti uslovi su neprihvatljivi za Kijev koji ลพeli povlaฤenje ruskih trupa i traลพi zapadne bezbednosne garancije, ukljuฤujucฬi nastavak isporuka oruลพja i rasporeฤivanje evropskog kontingenta, ฤemu se Rusija protivi.
Ukrajina takoฤe zahteva, zajedno sa svojim evropskim saveznicima, 30-dnevni prekid vatre, ลกto Rusi, ฤije snage imaju prednost na terenu, odbijaju.
Od povratka na vlast u januaru, Donald Tramp je nastavio kontakte s Moskvom u pokuลกaju, bez mnogo uspeha, da zaustavi rat.
Poslednjih nedelja, ameriฤki predsednik je izrazio frustracije Rusijom i tvrdio da ฤe u Ukrajinu biti poslata ameriฤka vojna oprema koju su platile evropske ฤlanice NATO-a.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com