U poลกtovanju ljudskih prava u Srbiji tokom protekle godine nije bilo znaฤajnih promena, ali se i dalje beleลพe znaฤajni problemi vezano za slobodu medija i izraลพavanja i nasilje nad novinarima, nekaลพnjivost ratnih zloฤina i prava radnika, ocenio je Stejt department u novom godiลกnjem izveลกtaju o ljudskim pravima u svetu.
Pretnje i napadi na novinare, netransparentno vlasniลกtvo nad medijima, kao i prevelika uloga drลพave u medijskom sektoru podrivali su ustavom zagarantovane slobode medija i izraลพavanja, navodi se u delu izveลกtaja koji se odnosi na Srbiju.
U izveลกtaju se navodi i da je u svom poslednjem potezu pre raspuลกtanja 4. novembra 2024. Regulatorno telo za elektronske medije (REM) saopลกtilo da je dodelilo regionalnu frekvenciju (za Beograd) televiziji Informer, privatnoj stanici blisko povezanoj sa vladajuฤom strankom.
Licenca je dodeljena bez zakonom propisanog otvorenog konkursa, ukljuฤujuฤi javnu raspravu, ukazuje se.
Stejt department takoฤe konstatuje da su tokom 2024, iako Zakon zabranjuje pretnje, pritiske ili bilo kakvo drugo ometanje rada javnih medija i novinara i uprkos naporima vlade, deลกavali napadi na novinare.
Prema podacima Nezavisnog udruลพenja novinara Srbije, tokom 2023. godine zabeleลพena su 183 napada na novinare, a od januara do septembra 2024. godine 97 napada, ukljuฤujuฤi verbalne pretnje, pretnje smrฤu i fiziฤko nasilje.
Konstatuje se i postojanje cenzure od strane drลพave, vojske, policije, kriminalnih grupa ili ekstremista. Pozivajuฤi se na podatke predstavnika medijskih udruลพenja, finansijski pritisci su ponekad dovodili do toga da se mediji uzdrลพavaju od objavljivanja sadrลพaja koji je kritiฤki nastrojen prema vlasti, iz straha od vladine odmazde ili finansijskih posledica.
Kada je reฤ o procesuiranju ratnih zloฤina, Stejt department u izveลกtaju podseฤa na istrage, optuลพnice i procese pred domaฤim sudovima za ratne zloฤine iz sukoba tokom 1990-ih na prostoru bivลกe Jugoslavije i prenosi ocenu iz godiลกnjeg izveลกtaja Fonda za humanitarno pravo da je Kancelarija tuลพioca za ratne zloฤine i dalje neefikasna.
Prenosi se zabrinutost, izmeฤu ostalog, zbog zaobilaลพenja regionalne saradnje, slavljenja osuฤenih ratnih zloฤinaca od strane zvaniฤnika i pogreลกnog prikazivanja istorije ratova 1990-ih.
U izveลกtaju su detaljnije obraฤena i prava radnika i uslovi rada uz ocenu da je generalno vlada primenjivala zakon o radu kada je reฤ o slobodi udruลพivanja, kolektivnom pregovaranju i pravu na ลกtrajk, a predviฤene kazne bile su srazmerne onima za druga krลกenja graฤanskih prava, kao ลกto je diskriminacija. Meฤutim, kazne su retko primenjivane protiv prekrลกilaca, dodaje se.
Zaposleni u javnom i privatnom sektoru mogli su slobodno da koriste pravo na ลกtrajk. ali je bilo optuลพbi o otkazima i diskriminaciji zbog sindikalnog delovanja, navodi se i iznosi primer ลกtrajka u kompaniji Jura.
Kada je reฤ o uslovima rada, zaradi i radnom vremenu u izveลกtaju se ocenjuje da se pravila uglavnom poลกtuju u drลพavnim firmama, dok su manje privatne kompanije ฤesto van domaลกaja inspekcija i sindikata.
Krลกenja zakona o platama, radnom vremenu i prekovremenom radu bila su ฤesta u skoro svim sektorima โ ukljuฤujuฤi graฤevinarstvo, auto-industriju, dostavu hrane, IT sektor, ali i u javnoj upravi, pravosuฤu, vojsci i javnim preduzeฤima.
Standardi bezbednosti i zdravlja na radu bili su generalno odgovarajuฤi za glavne industrijske grane, ali su nedovoljna sredstva i kadrovi ometali njihovu punu primenu. Smrtni sluฤajevi i povrede najฤeลกฤe su se deลกavali u sledeฤim sektorima: graฤevinarstvo, poljoprivreda i ลกumarstvo, komunalne delatnosti i reciklaลพa, transport i skladiลกtenje, drvna industrija, proizvodnja i distribucija elektriฤne energije, veleprodaja i maloprodaja, metalna industrija, kao i popravka maลกina i opreme.
Takoฤe, u izveลกtaju je izraลพena zabrinutost zbog angaลพovanja migrantskih radnika iz zemalja van EU. Zabeleลพeni su sluฤajevi gde su poslodavci oduzimali pasoลกe i neregularno ili nikako isplaฤivali zarade, uz loลกe radne uslove za migrante.
Prema podacima ankete o radnoj snazi, neformalno zapoลกljavanje je u prvom kvartalu 2024. iznosilo 12,1 odsto ukupne zaposlenosti, ลกto je za 0,1 procentni poen manje nego u 2023. godini. Nezavisne procene sugeriลกu da siva ekonomija ฤini oko 20 odsto privrede, a neformalni rad najฤeลกฤe se javlja u sektoru trgovine, ugostiteljstva, graฤevine, poljoprivrede i transporta.
Vlada nije dosledno niti efikasno primenjivala zakone u vezi sa ovim sektorom, dodaje se.
Izveลกtaj Stejt departmenta konstatuje takoฤe da, iako Ustav i zakon zabranjuju muฤenje i surovo, neฤoveฤno ili poniลพavajuฤe postupanje ili kaลพnjavanje, ima izveลกtaja da su ih pojedini drลพavni sluลพbenici primenjivali.
U odeljku o zaลกtiti izbeglica i dodeli azila navodi se da postoje brojni dokumentovani sluฤajevi proterivanja neregularnih migranata bez pristupa postupku azila kao i da su zabeleลพeni nasilni incidenti prema traลพiocima azila i izbeglicama.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com