Tramp preimenuje 8. maj i 11. novembar u Dane pobede u Drugom i Prvom svetskom ratu

Predsednik SAD Donald Tramp (Trump) je objavio je da namerava da 11. novembar i 8. maj, kljuฤne datume u dva svetska rata, preimenuje u „Dane pobede“.

„Preimenujem 8. maj u Dan pobede u Drugom svetskog ratu i 11. novembar u Dan pobede u Prvom svetskom ratu“, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.

Osmi maj, koji se široko slavi u Zapadnoj Evropi (Rusija ga slavi 9. maja), nije drลพavni praznik u SAD. Taj dan se slavi kao dan kapitlacije nacistiฤke Nemaฤke 1945. godine.

Posle završetka neprijateljstava u Evropi, Drugi svetski rat se nastavio u Aziji sve dok Japan nije potpisao kapitulaciju 2. septembra.

Jedanaesti novembar se obeleลพava kao dan potpisivanja primirja 1918. godine kojim su okonฤane borbe u Prvom svetskom ratu izmeฤ‘u Nemaฤke i saveznika.

Taj datum je praznik u SAD i naziva se Danom veterana.

„Mnogi naši saveznici i prijatelji slave 8. maj kao Dan pobede, ali mi smo uฤinili daleko više od bilo koje druge zemlje da postignemo pobedonosni ishod u Drugom svetskom ratu“, rekao je Tramp.

„Dobili smo oba rata, niko nam se nije pribliลพio po snazi, hrabrosti ili vojnoj genijalonosti, ali nikada ništa ne slavimo, a to je zato što više nemamo voฤ‘e koji znaju kako se to radi. Ponovo cฬemo poฤeti da slavimo naše pobede“, istakao je Tramp.

Meฤ‘utim, posle ove izjave nije odmah usledilo proglašenje dekreta.

SAD su odigrale kljuฤnu ulogu u oba svetska rata, gde su bile vojno angaลพovane i pruลพile veoma znaฤajnu materijalnu pomocฬ saveznicima.

SAD su angaลพovale najviše vojnika ili pretrpele najviše gubitaka.

Na poฤetku Prvog svetskog rata SAD su odbile da se ukljuฤe u sukob, ali su to uฤinile 1917. godine, podstaknute posebno intenziviranjem nemaฤkog podmorniฤkog ratovanja, koje je ciljalo ameriฤke trgovaฤke brodove.

Mobilisali su ฤetiri miliona ljudi, znatno manje nego savezniฤke zemlje u Evropi gde se odvijao najvecฬi deo sukoba. Gotovo devet miliona vojnika je bilo u Francuskoj ili Velikoj Britaniji, ukljuฤujucฬi njihove kolonije, šest miliona u Italiji i 18 miliona u Rusiji/SSSR-u.

Ameriฤke procene gubitaka su znatno niลพe nego u drugim zemljama.

Tokom Drugog svetskog rata, SAD su prvo pruลพale pomocฬ saveznicima, a u sukob su ušle pošto ih je Japan direktno napao u Perl Harboru 7. decembra 1941. godine.

Po podacima Ameriฤkog muzeja Drugog svetskog rata, SAD su izgubile 416.800 vojnika tokom tog sukoba, nešto više od Velike Britanije (383.600), ali znatno manje od SSSR-a, ฤiji su se gubici kretali od 8,8 do 10,7 miliona vojnika, i Kine (tri do ฤetiri miliona).

(Beta)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com