Nijedna zemlja u regionu Zapadnog Balkana ne moลพe biti smatrana centrom pametne industrije, jer je, u poreฤenju sa velikim zemljama kao ลกto su Kina, Indija, i druge, premali broj programera, pa se Balkan mora staviti na IT mapu sveta kao jedinstveni prostor, ocenio je danas izvrลกni direktor bugarske kompanije „Musala Soft“ Deljan Lilov.
On je, na Samitu โMakedonija 2025โ u Skoplju, ukazao da, na primer, u Bugarskoj ima oko 20.000 programera, u Makedoniji 5.000, a sa svim susednim zemljama taj broj je negde na oko 40.000.
„Jedini naฤin da privuฤete dobre programere u svoju kompaniju je da region posmatrate kao celinu i kombinujete potencijal talenata“, smatra on.
Lilov je istakao da ako u Makedoniju, sa svega 5.000 programera, doฤe jedan „veliki igraฤ“ i pokupi 3.000 struฤnjaka, onda mali broj njih ostaje za domaฤe potrebe.
„Verujem u regionalnu saradnju i to je neลกto ลกto pokuลกavamo da primenimo i u naลกoj firmi, a savetujem svima da tako rade, da se Balkan stavi na IT mapu kao jedinstven region“, istakao je on.
Inaฤe, kompanija Lilova ima svoje kancelarije na dve lokacije u Bugarskoj i jednu u Makedoniji i dosta investira u stvaranje tzv. „virtuelnih timova“.
Upravni partner „InterWorks“ Makedonija Aleksandar Memca rekao je, na panelu pod nazivom „Makedonija – centar pametne industrije“, da je problematiฤan obrazovni sistem jer ima premalo mesta za IT smerove iako postoji veliko interesovanje.
„Moramo da razmislimo hoฤemo li da imamo samo jeftinu radnu snagu u zemlji, ili da budemo zemlja pametne, visoko sofisticirane radne snage“, rekao je on, dodajuฤi da se slaลพe sa stavom da nijedna zemlja regiona ne moลพe da se nazove centrom pametne industrije.
Dimitar Siljanovski, glavni tehniฤki direktor „Global Savings group“, preneo je svoje iskustvo kao povratnik iz dijaspore.
„Vratio sam se nedavno sa porodicom iz Nemaฤke. Morao sam da traลพim privremenu boraviลกnu i radnu dozvolu u Makedoniji“, kazao je on.
Prema njegovom miลกljenju, najveฤi problem u ovom trenutku u Makedoniji je odliv mozgova, a glavni razlog za odlazak je, kako se izrazio, „nedostatak povoljnog ekosistema“.
Izvrลกni direktor i koosnivaฤ „EmbedSocial“ Nikola Bojkov rekao je da je najveฤi izazov sa kojim se suoฤavaju firme u Makedoniji – moguฤnost lakลกeg plaฤanja usluga, kako bi se izbeglo gubljenje vremena umesto rada na razvoju novih proizvoda.
Takoฤe kaลพe da u Makedoniji, pored dobrih ลกkola, nedostaje talenat za marketing zbog ฤega se moraju angaลพovati savetnici iz inostranstva.
ฤlan upravnog odbora nagrade Svetskog samita UN i nekadaลกnja ministarka za informatiฤko druลกtvo i administraciju Marta Arsovska-Tomovska ukazala je da prema indeks spremnosti na inovacije Makedonija zauzima 61 od 127 mesta u svetu.
„Imamo jako loลกe mesto u Evropi, a na Zapadnom Balkanu smo iza Crne Gore drugi, dok su ostali iza nas“, dodala je ona.
Prema njenim reฤima, problem Makedonije su humani kapital, istraลพivanje, posebno sa patentima, a najgora situacija je sa infrastrukturom i logistikom.
„Postoji potreba za nauฤno-tehniฤkim parkovima, prostorima koje vlada ili firme mogu da stave na raspolaganje za start-apove, gde bi se razmenjivali idejeโ, zakljuฤila je ona.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com