Pored iskuลกenja kroz koja prolazi projekat Napster, u Americi se vodi joลก jedan sluฤaj vezan za problematiku zaลกtite autorskih prava. Naime, koplja se lome u vezi sa dekodiranjem zaลกtite DVD sadrลพaja. Ameriฤko udruลพenje filmske industrije (Motion Picture Association of America, MPAA) tuลพilo je novinara Erika Korlija, poznatog i pod pseudonimom Emanuel Goldลกtajn, zbog toga ลกto je objavio izvorni kod programa DeCSS, namenjenog uklanjanju zaลกtite od kopiranja sa DVD diskova. Goldลกtajn radi za hakerski tromeseฤnik 2600, a sporni izvorni kod objavljen je na web lokaciji reฤenog ฤasopisa.
Savezni sudija je joลก u avgustu 2000. presudio u korist MPAA, tvrdeฤi da su Goldลกtajn i 2600 ovim objavljivanjem prekrลกili zakon Digital Millenium Copyright Act (DMCA). Po odredbama ovog zakona, DeCSS je sredstvo za zaobilaลพenje sistema zaลกtite od kopiranja. Prema presudi, zabrana koriลกฤenja programa DeCSS obuhvata i zabranu postavljanja linkova ka lokacijama na kojima se program moลพe naฤi, ลกto je u javnosti, a naroฤito informatiฤkoj, naiลกlo na opreฤne reakcije.
Goldลกtajn i 2600 su se, uz pomoฤ fondacije Electronic Frontier ลพalili na presudu, istiฤuฤi da je objavljivanje izvornog koda zaลกtiฤeno Prvim amandmanom na Ameriฤki ustav, koji ลกtiti slobodu govora, a njegovo koriลกฤenje pravom korisnika da mogu citirati i koristiti materijale zaลกtiฤene autorskim pravima u nekomercijalne svrhe, formulisanim u Zakonu o poลกtenom koriลกฤenju.
Meฤutim, Ministarstvo pravde je ove optuลพbe odbacilo kao neosnovane. Uprkos ลพestokim javnim raspravama o DMCA zakonu koje se vode joลก od njegovog donoลกenja (ฤasopis 2600 za ovaj zakon tvrdi da je protivustavan jer je โnapisan tako da spreฤava diskusiju pojedinih tema, od kojih je jedna i tumaฤenje naฤina zaobilaลพenja โtehniฤkih kontrolaโ โ), Ministarstvo ฤvrsto stoji na stanoviลกtu da DeCSS nije samo priฤa o tome kako se moลพe zaobiฤi neka โtehniฤka kontrolaโ, nego je istovremeno i sredstvo za stvarno zaobilaลพenje te kontrole. ล to se prvog amandmana tiฤe, argumenti su sliฤni: DeCSS nije zaลกtiฤen kao slobodan govor, jer kod nije โsamo objavljenโ, nego je i โpredstavljen kao softver koji je moguฤe upotrebitiโ.
Sudski proces je joลก uvek u fazi razmatranja ลพalbe.
Poฤetkom marta, ova priฤa je dobila joลก jedan element โ program qrpff, koji moลพe da dekodira i reprodukuje sadrลพaj sa DVD-ova. Ovaj program ฤini sedam redova koda pisanog u Perl programskom jeziku, koji, spojen sa kljuฤem za ลกifrovanje, uklanja sistem za kodiranje sadrลพaja.
Predstavnik MPAA, koja je prethodno tuลพila ฤasopis 2600, kaลพe povodom qrpff-a: โSvesni smo moguฤnosti kojima raspolaลพe qrpff i upravo ga testiramoโ.
Qrpff su napisali Kit Vinstejn, student informatike sa Instituta za tehnologiju u Masaฤusetsu i Mark Horovic, svrลกeni student iste ลกkole, kao demonstracioni materijal za seminar โDeลกifrovanje DVD-aโ, koji je Vinstejn odrลพao na koledลพu i koji je bio posveฤen razmatranju tehniฤkih i pravnih aspekata programa DeCSS i zakona DMCA.
Vinstejn je ustvrdio da je โprogram pomogao da se pokaลพe besmislenostโ spreฤavanja distribucije programa poput DeCSS. On se pridruลพuje onima koji smatraju da su kompjuterski programi i njihov izvorni kod zaลกtiฤeni Prvim amandmanom koji jemฤi slobodu govora. Qrpff je, prema Vinstejnu, dobar primer, jer โbilo ko moลพe da ispiลกe na komadu papira tih sedam redova i pokloni vam ihโ, ลกto je apsolutno zaลกtiฤeno Prvim amandmanom.
Vinstejn celom problemu dodaje, pored zakonske, i etiฤku dimenziju, postavljajuฤi pitanje: โZbog ฤega je potpuno legalno na Internetu objaviti uputstvo za pravljenje atomske bombe, a nelegalno objaviti kod koji deลกifruje DVD?โ. On joลก dodaje da qrpff nije namenjen preispitivanju tehniฤke, veฤ pravne strane celog sluฤaja: โNema tehniฤke potrebe da se u Perl-u piลกe ovako spor dekoder CSS-a. Stvarna potreba je da se pomogne u prikupljanju argumenata kojima bi se dokazalo da Ustav, odnosno Prvi amandman ลกtiti stvaranje i distribuiranje ove โvrsteโ slobodnog govoraโ.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com