Pored kraฤe brojeva kreditnih kartica, jedan od velikih (i za sada bez pravog reลกenja) problema vlasnika online-prodavnica jesu laลพni brojevi i kupovina obavljena putem njih. Za sada ne postoji pravo reลกenje, i na prodavcima je da sami procene koliko je neka transakcija riziฤna ili ne.
ฤak ni servisi za autorizaciju kreditnih kartica nisu od prevelike pomoฤi: alat koji lopovi koriste jesu programi koji kopiraju algoritme koje koriste kompanije-izdavaฤi kreditnih kartica u procesu dodeljivanja brojeva novim karticama. Upotrebom ovih programa se vrลกi generisanje brojeva koji su nalik pravim i pomoฤu kojih je moguฤe obaviti „kupovinu“.
Siguran metod otkrivanja laลพnih brojeva i zaลกtite od lopova ne postoji – zato se i svako dovija na svoj naฤin, procenjujuฤi koliko je neki broj riziฤan i da li ga treba prihvatiti. Jedan od online-prodavaca koji je imao priliฤnih muka sa laลพnim karticama jeste Robert Ramstad, vlasnik adrese Condom.com na kojoj se, logiฤno, bavi prodajom kondoma. Najveฤi broj problematiฤnih porudลพbina je dolazio iz Rusije, Srbije i baltiฤkih zemalja, tako da je on odluฤio da, jednostavno, prestane da prima uplate iz ovog regiona.
Postoje i aplikacije koje sluลพe za smanjenje rizika od kraฤe – ovakav softver ne moลพe da nikad sa 100% sigurnosti potvrdi da li je broj laลพan ili ne, ali moลพe da upozori na visoki stepen rizika. Konaฤna odluka je na prodavcu, koji odluฤuje da li da primi porudลพbinu ili kontaktira muลกteriju i zatraลพi dodatne podatke ili zatraลพi da se uplata izvrลกi ฤekom, a ne karticom. Kako ovakvi programi funkcioniลกu?
U najboljem sluฤaju, ovakve aplikacije imaju pristup bazama podataka u kojima se ฤuvaju podaci o proลกlim transakcijama – kako onim uspeลกnim i legalnim, tako i onima u kojima je upotrebljen laลพni broj. Ako su za odreฤeni broj vezane legalne i uspeลกne transakcije, daje mu se „prelazna ocena“ i signalizira prodavcu da je rizik mali. Ako se pronaฤe da je broj koji je prodavac primio laลพan ili su za njega, u proลกlosti, bile vezane bilo kakve sumnjive transakcije ili problemi, preporuฤuje se odbijanje porudลพbine.
U nekim sluฤajevima ovakve aplikcije predstavljaju priliฤno primitivni filter: ako je kupac iz Rusije, Srbije ili neke od zemalja Istoฤne Evrope, transakcija dobija ocenu „riziฤno“. Takoฤe, riziฤnim se smatraju i porudลพbine koje su obavljene iza ponoฤi – statistiฤki gledano, veฤi se postotak legalnih transakcija ostvaruje u 14 ฤasova, nego u 2 po ponoฤi.
Pored ovakvih kriterijuma, regionalnih ili restrikcija koje se odnose na vreme kupovine, svaki prodavac ima i svoje sopstvene kriterijume po kojima odluฤuje da li da primi porudลพbinu ili ne: za nekoga je vrlo sumnjivo ako je u pitanju veฤa koliฤina, uz zahtev kupca za ลกto brลพom isporukom. Joลก ako se „parajlija“ javlja iz Rusije, eto razloga da se prodaja ne obavi.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com