Protokol iz Kjotoa – postignut kompromis

Na klimatskoj konferenciji u Bonu, Nemaฤka, najzad je postignut kompromis, kojim Protokol iz Kjotoa, potpisan joลก 1997. godine, postaje punovaลพni dokument koji obavezuje drลพave potpisnice. Poslednjih meseci, glavna prepreka je bila nova administracija SAD-a, koja je odbijala sporovoฤ‘enje mera za suzbijanje globalnog zagrevanja.

Stav predsednika Buลกa je ostao nepromenjen, bez obzira na to ลกto je sporazum prihvatilo 178 najrazvijenijih zemalja. Na taj naฤin su Sjedinjene Drลพave ostale potpuno usamljene u neprihvatanju odgovornosti i sprovoฤ‘enju mera borbe protiv klimatskih promena. Argumenti predsednika Buลกa se temelje na trenutnoj energetskoj krizi i nemoguฤ‡nosti ameriฤke ekonomije da se, u takvoj situaciji, prilagodi zahtevima za smanjenjem emisije ลกtetnih gasova.

Ovakav stav je naiลกao na opลกte neodobravanje i doveo u pitanje dogovor: najoลกtriji kritiฤari su bili Japanci, koji su pretili da ฤ‡e projekat napustiti ako predsednik Buลก ne promeni odluku. I unutar SAD-a je bilo ลพestokih kritika: bivลกi predsednik Dลพimi Karter, koji je podrลพao Buลกa na poฤetku mandata, izjavljuje da je novi predsednik uspeo u rekordno kratkom roku da povuฤe rekordan broj katastrofalnih poteza. Pri tome je mislio na odbijanje sporazuma iz Kjotoa, izgradnju protivraketnog ลกtita, koji je doveo do obnavljanja zategnutosti izmeฤ‘u SAD-a i Kine i Rusije, ali i do „zahlaฤ‘enja“ odnosa sa partnerima u NATO-u, kao i na loลกe poteze u oblasti ljudskih prava.

Posle svih problema, Protokol iz Kjotoa je spaลกen kompromisom: umesto smanjenja emitovanja gasova za 5,2%, u odnosu na nivo iz 1990. godine, potpisnice se obavezuju da ฤ‡e sprovesti mere koje ฤ‡e rezultovati smanjenjem od 2%. Posle potpisivanja dogovora, preostaje da ga vlade potpisnice ratifikuju. Lideri i politiฤari pozdravljaju uspeh sastanka u Bonu, a ekolozi i nauฤnici smatraju da je to izuzetno znaฤajan korak, koji pokazuje da postoji svest o opasnostima po ลพivot na Zemlji.

Ipak, uspeh ostaje u senci nauฤnih predviฤ‘anja i upozorenja: smanjenje emisije gasova od 5,2% je premalo, a vrednost od 2% samo simboliฤna, bez veฤ‡eg dejstva na procese u prirodi. Mnogi eksperti tvrde da bi tek smanjenje od 50% predstavljalo zaista znaฤajan korak, koji bi otklonio sve opasnosti koje sobom nose klimatske promene, izazvane, najveฤ‡im delom, metanom i ugljen-dioksidom.

Na slici: Snimak prvog, uspeลกnog testiranja protivraketnog ลกtita, realizovanog sredinom jula, baลก u vreme kada su ostale razvijene drลพave razmiลกljale kako da spasu Protokol iz Kjotoa.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com