Na klimatskoj konferenciji u Bonu, Nemaฤka, najzad je postignut kompromis, kojim Protokol iz Kjotoa, potpisan joลก 1997. godine, postaje punovaลพni dokument koji obavezuje drลพave potpisnice. Poslednjih meseci, glavna prepreka je bila nova administracija SAD-a, koja je odbijala sporovoฤenje mera za suzbijanje globalnog zagrevanja.
Stav predsednika Buลกa je ostao nepromenjen, bez obzira na to ลกto je sporazum prihvatilo 178 najrazvijenijih zemalja. Na taj naฤin su Sjedinjene Drลพave ostale potpuno usamljene u neprihvatanju odgovornosti i sprovoฤenju mera borbe protiv klimatskih promena. Argumenti predsednika Buลกa se temelje na trenutnoj energetskoj krizi i nemoguฤnosti ameriฤke ekonomije da se, u takvoj situaciji, prilagodi zahtevima za smanjenjem emisije ลกtetnih gasova.
Ovakav stav je naiลกao na opลกte neodobravanje i doveo u pitanje dogovor: najoลกtriji kritiฤari su bili Japanci, koji su pretili da ฤe projekat napustiti ako predsednik Buลก ne promeni odluku. I unutar SAD-a je bilo ลพestokih kritika: bivลกi predsednik Dลพimi Karter, koji je podrลพao Buลกa na poฤetku mandata, izjavljuje da je novi predsednik uspeo u rekordno kratkom roku da povuฤe rekordan broj katastrofalnih poteza. Pri tome je mislio na odbijanje sporazuma iz Kjotoa, izgradnju protivraketnog ลกtita, koji je doveo do obnavljanja zategnutosti izmeฤu SAD-a i Kine i Rusije, ali i do „zahlaฤenja“ odnosa sa partnerima u NATO-u, kao i na loลกe poteze u oblasti ljudskih prava.
Posle svih problema, Protokol iz Kjotoa je spaลกen kompromisom: umesto smanjenja emitovanja gasova za 5,2%, u odnosu na nivo iz 1990. godine, potpisnice se obavezuju da ฤe sprovesti mere koje ฤe rezultovati smanjenjem od 2%. Posle potpisivanja dogovora, preostaje da ga vlade potpisnice ratifikuju. Lideri i politiฤari pozdravljaju uspeh sastanka u Bonu, a ekolozi i nauฤnici smatraju da je to izuzetno znaฤajan korak, koji pokazuje da postoji svest o opasnostima po ลพivot na Zemlji.
Ipak, uspeh ostaje u senci nauฤnih predviฤanja i upozorenja: smanjenje emisije gasova od 5,2% je premalo, a vrednost od 2% samo simboliฤna, bez veฤeg dejstva na procese u prirodi. Mnogi eksperti tvrde da bi tek smanjenje od 50% predstavljalo zaista znaฤajan korak, koji bi otklonio sve opasnosti koje sobom nose klimatske promene, izazvane, najveฤim delom, metanom i ugljen-dioksidom.
Na slici: Snimak prvog, uspeลกnog testiranja protivraketnog ลกtita, realizovanog sredinom jula, baลก u vreme kada su ostale razvijene drลพave razmiลกljale kako da spasu Protokol iz Kjotoa.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com