Zaboravite neprijatne stvari

Moลพda ฤ‡e ovo ลกto sledi da zvuฤi kao nauฤna fantastika, meฤ‘utim, ameriฤko-kineski tim nauฤnika tvrdi da je uspeo da selektivno i bez nuspojava izbriลกe deo seฤ‡anja laboratorijskih miลกeva. Iako je metoda, utemeljena na genetskom pristupu, uspeลกno testirana na miลกevima, joลก se dugo neฤ‡e primenjivati na ljudima zbog sloลพenosti ljudskog mozga.
Jedan od autora studije, Dลพo Z. ฤŒen (Joe Z. Tsen), naฤelnik Instituta za istraลพivanje mozga i ljudskog ponaลกanja (Brain & Behavior Discovery Institute) na Medicinskom koledลพu Dลพordลพija (Medical College of Georgia), izjavio je da "ovo istraลพivanje otkriva molekularni mehanizam brzog brisanja pamฤ‡enja bez izazivanja oลกteฤ‡enja na nervnim ฤ‡elijama". Studija je predstavljena u ฤasopisu "Neuron". Ova vest ฤ‡e sigurno oduลกeviti ljude koje muฤe ruลพna seฤ‡anja i noฤ‡ne more. Sliฤan koncept predstavljen je u filmu "Veฤni sjaj nepobedivog uma", u kojem se bivลกi partneri (Dลพim Keri i Kejt Vinslet) podvrgavaju brisanju pamฤ‡enja kako bi zaboravili nesreฤ‡nu ljubavnu vezu.
Struฤnjaci su u poniลกtavanju seฤ‡anja pratili aktivnosti proteina CaMKII, koji se nalazi samo u mozgu. I kod ljudi i kod miลกeva ovaj enzim deluje kao "molekul pamฤ‡enja", jer omoguฤ‡uje komunikaciju izmeฤ‘u moลพdanih ฤ‡elija i pomaลพe u uฤenju i pamฤ‡enju podataka. Da bi kontrolisao aktivnost proteina CaMKII, tim doktora ฤŒena je prvo razvio hemijsko-genetiฤku metodu koja mu je omoguฤ‡ila ukljuฤivanje i iskljuฤivanje tog enzima kod miลกeva koji su namerno odgajeni s poveฤ‡anim nivoom tog molekula.
Miลกeve su prvo izloลพili snaลพnim emocionalnim stimulacijama, kao ลกto su elektroลกokovi. Posle toga su manipulisali novoom proteina i pratili koliko se miลกevi dobro seฤ‡aju tog neprijatnog dogaฤ‘aja. Kada su izazvali hiperprodukciju proteina CaMKII, u trenutku kada su se miลกevi priseฤ‡ali traume, ona ne samo da je bila blokirana veฤ‡ je bila i potpuno izbrisana. Istovremeno miลกevi nisu izgubili ostala seฤ‡anja.
Ista metoda potvrฤ‘ena je u eksperimentima s igraฤkama, odnosno uฤenjem. Doktor ฤŒen smatra da bi se ona mogla upotrebiti i na ljudima. "Iako su seฤ‡anja vaลพni faktori koji su kljuฤni za preลพivljavanje i prilagoฤ‘avanje, selektivno odstranjivanje nepoลพeljnih seฤ‡anja, kao ลกto su to traumatiฤni ratni doลพivljaji ili strahovi, omoguฤ‡ilo bi ljudima bolji i lepลกi ลพivot", rekao je doktor ฤŒen.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com