Peking cฬe u narednoj nedelji prostrti crveni tepih za viลกe od dvadeset svetskih lidera na dva velika dogaฤaja vezana za odbranu.
Liste gostiju, ukljuฤujucฬi i znaฤajne izostanke, prozor su u ambicije, saveze i kontinuirane pokuลกaje Kine da proลกiri svoj uticaj.
Dva dogaฤaja su godiลกnji samit ล angajske organizacije za saradnju (ล OS), koju su osnovale Kina i Rusija 2001. godine sa fokusom na bezbednost u Centralnoj Aziji i ลกirem regionu, i velika vojna parada u znak secฬanja na 80. godiลกnjicu zavrลกetka Drugog svetskog rata, gde je Kina izaลกla kao pobednica nad svojim susedom Japanom.
Meฤu visokoprofilnim gostima kineskog predsednika Si ฤinpinga bicฬe ruski i severnokorejski lideri, kao i ลกefovi drลพava i vlada iz vecฬine zemalja jugoistoฤne Azije i Centralne Azije.
Ali liste gostiju za forum ล OS-a i vojnu paradu se ne preklapaju u potpunosti, ลกto odraลพava interese, lojalnosti i ograniฤenja Pekinga meฤu njegovim susedima i ลกire.
Svetski lideri cฬe poฤeti da pristiลพu na samit ล OS-a, koji cฬe se odrลพati u nedelju i ponedeljak u luฤkom gradu Tjenฤinu, jugoistoฤno od Pekinga. Zatim, u sredu cฬe u Pekingu biti odrลพana velika vojna parada povodom 80. godiลกnjice predaje Japana na kraju Drugog svetskog rata.
Na paradi cฬe biti predstavljeno neko od najsavremenijg kineskog oruลพja, a i viลกe od 100 aviona, tenkovi i rakete.
Na listi gostiju za samit ล OS-a lideri su 10 zemalja ฤlanica te organizacije, zajedno sa predstavnicima dvadesetak drugih drลพava, od kojih bi se neke mogle kasnije pridruลพiti toj grupi.
ล OS su osnovale Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadลพikistan, a kasnije je proลกirena i ukljuฤila je ฤlanice poput Indije, Irana, Pakistana i Belorusije. Avganistan i Mongolija su drลพave posmatraฤi, a joลก 14 drลพava, uglavnom iz jugoistoฤne Azije i Bliskog istoka, su „partneri u dijalogu“. Zemlja domacฬin samita rotira se svake godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin, iranski predsednik Masud Pezeลกkijan i indijski premijer Narendra Modi predvode listu zvaniฤnika koji prisustvuju samitu. Takoฤe prisustvuju turski predsednik Redลพep Tajip Erdogan i egipatski premijer Mustafa Madbuli, ฤije su drลพave „partneri u dijalogu“ ล OS-a.
Bicฬe predstavljene i neke zemlje koje nisu ฤlanice ล OS-a, uglavnom iz jugoistoฤne Azije. To ukljuฤuje Indoneziju, Laos, Maleziju i Vijetnam, ลกto odraลพava ลพelju Kine da ojaฤa svoje veze u regionu.
Vecฬina visokih gostiju na forumu ล OS-a i vojnoj paradi cฬe se preklapati, ali cฬe biti nekih znaฤajnih odlazaka โ i dolazaka.
Lideri Indije, Egipta i Turske cฬe napustiti Peking pre vojne predstave. Egipat cฬe predstavljati zvaniฤnik niลพeg ranga. Kao i vecฬina zapadnih zemalja i njihovih saveznika, Indija i Turska se generalno uzdrลพavaju od poziranja pored najviลกih kineskih lidera na vojnim paradama, koje se odrลพavaju svakih nekoliko godina.
Umesto toga, severnokorejskom lideru Kim Dลพong Unu, koji nije prisustvovao ranijem samitu ล OS-a, pridruลพicฬe se Siju i Putinu kako bi posmatrali kineske trupe kako marลกiraju u koraku ฤang’an avenijom. Ovo cฬe biti prvi sastanak Kima sa Sijem posle viลกe od ลกest godina i prva prilika da se sastane sa grupom svetskih lidera otkako je povuฤeni severnokorejski lider stupio na duลพnost krajem 2011. godine.
Si, Putin i Kim, koji potencijalno sede zajedno na Trgu Tjenanmen, pokazaฤe s prkosom jedinstvo u vreme kada je Zapad sve viลกe frustriran zbog ruskog rata u Ukrajini. Peking, iako na papiru neutralan u sukobu, nije osudio invaziju Moskve na Ukrajinu i optuลพen je za prodaju komponenti za oruลพje Rusiji. Severna Koreja je poslala i trupe da pomognu Rusima u ratu.
Pored toga, vojnoj paradi cฬe prisustvovati i ลกef hunte Mjanmara Min Aung Hlaing, koji je vrลกilac duลพnosti predsednika zemlje nakon vojnog puฤa 2021. godine.
Kubanski predsednik Migel Dijaz-Kanel, kao i lideri Demokratske Republike Kongo i Zimbabvea, takoฤe cฬe biti tamo.
Jedini evropski lideri koji cฬe prisustvovati paradi, ali ne i samitu ล OS-a, bicฬe predsednik Srbije Aleksandar Vuฤicฬ i premijer Slovaฤke Robert Fico.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com