Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović rekao je danas da se u poslednja dva meseca, a posebno u avgustu, povećava broj migranata koji ulaze ilegalno i zadržavaju se u Srbiji, posebno na severu. i apelovao da se ponovo otvori Prihvatni centar u Subotici.
On je za agenciju Beta kazao da se, po podacima s terena, to odnosi na područje duž granica Srbije s Mađarskom i Hrvatskom gde je, kako je naveo, u prošlom mesecu, bilo najmanje 1.000 ljudi.
„To je novina u odnosu na ranije jer su ti krijumčarski lanci bili razbijeni (…) i nisu na terenu bili toliko vidljivi ljudi koji su krijumčareni“, kazao je Đurović.
Po njegovim rečima, novi su i načini ilegalnog prelaska granice sečenjem žice, odvlačenjem pažnje mađarskih graničara.
„Vidimo novu situaciju i na jugu Srbije gde, po rečima izbeglica i migranata, krijučarenje postaje skuplje (…) postoji rast cena za krijumčarenje ljudi preko Bugarske u Srbiju i ide i do 700 evra“ po osobi.
Kazao je da, kako migranti pričaju, raste i cena za krijumčarenje iz Severne Makedonije u Srbiju i iznosi 400 evra.
„Imamo konstantan priliv ljudi, ali se oni sada ne zadržavau u preostala četiri Centra za prihvat i za azil“ kojima rukovodi Komesarijat za izbeglice i migracije, kazao je on.
Napomenuo je da u Vojvodini više nijedan centar za prihvat ljudi što je posebno predstavljalo izazov prošlog meseca, kada je veliki broj ljudi bio napolju.
Rekao je i da je to predstavlja veliki izazov i kada Mađari vraćaju ljude nazad preko granice, a policija Srbije i ostali nadležni nemaju gde da ih smeste, osim da ih prevezu na jug Srbije „što je komplikovano i zahtevno“.
„U tom smislu naš apel je da Centar za prihvat izbeglica u Subotici bude otvoren i zbog najugroženijiih kategorija (…) mislim pre svega na žene, decu, maloletnike aii i na starije ljude“, kazao je on.
S druge stranke, kako je naveo, migracija prolazi neopženo jer ljudi ne ulaze u preostale Prihvatne centre i to je „sve daleko od očiju javnosti i sistema“.
„To daje prostor kriijumčarima da se organizuju i sakriju od institucija.., predstavnici našeg centra u razgovoru sa izbeglicama i migantima često čuju svedočenja da su bili otimani, zatvarani u neke stanove, da su ucenjivani i izloženi nasilju“, kazao je Đurović.
Po njegovim rečima, takvi navodi su zabrinjavajući jer govore o tome da se krijumčarski kanali „polako organizuju i jačaju“.
„Plašimo se da ne dođemo u situaciju da nas krijumčarenje iznenadi (…) na taj način da postane hroničan problem duž granica“, naveo je.
Rekao je i da predstavnci Centra na terenu najviše vide ljude iz Avganistana, Severne Afrike, Sirije i Pakistana ali i mngo Kurda iz Turske.
Rekao je i da je „više od 170 maloletnih lica bez pratnje od početka godine prošlo ovom rutom“, te upozorio da su oni posebno ugroženi.
„Tu postoji velik potreba da se, kada se zateknu bez pratnje smeste u adekvante ustanove socijalne zaštite ,a ne u preostale Centre jer postoji potreba da se ta deca posebno zaštite“, kazao je on.
Đurović smatra da postoji potreba korodinacije organa Srbije s kolegama iz susednih država u borbe protiv krijumčarenja, a na toj međunarodnoj saradnji treba još raditi.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com