Evropska komisija predložila je danas državama-članicama Unije donošenje 19. paketa sankcija protiv Rusije zbog njenog rata u Ukrajini, posebno na ruske energente, rekla je portparolka Komisije Paula Pinjo.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je danas rekla da je „nažalost, tokom proteklog meseca, Rusija pokazala punu meru prezira prema diplomatiji i međunarodnom pravu“ i „pokrenula neke od najvećih napada dronovima i raketama na Ukrajinu od početka rata, gađajući države zgrade i stanive, pogodivši našu kancelariju EU u Kijevu“ i da „rastu pretnje Uniji“.
„U poslednje dve nedelje, ruski dronovi tipa ‘Šahid’ su narušili vazdušni prostor EU u Poljskoj i u Rumuniji. To nisu postupci nekoga ko želi mir. Predsednik Putin je iznova i iznova eskalirao. I kao odgovor, Evropa povećava pritisak. Zato danas predstavljam naš 19. paket sankcija“, kazala je ona.
„Prvo, o energetici“, rekla je Fon der Lajen jer „ruska ratna ekonomija se održava prihodima od fosilnih goriva. Želimo da smanjimo te prihode. Zato zabranjujemo uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa (TPG) na evropska tržišta. Vreme je da zatvorimo slavinu. Spremni smo. Štedeli smo energiju, diverzifikovali snabdevanje i ulagali u izvore energije sa niskim sadržajem ugljenika kao nikada do sada. Danas se ovi napori isplate“.
Takođe, „upravo smo snizili gornju granicu cene sirove nafte na 47,6 američkih dolara. Da bismo pojačali sprovođenje, sada sankcionišemo dodatnih 118 brodova iz (ruske) ‘flote u senci’. Ukupno, više od 560 brodova je sada navedeno pod sankcijama EU“.
Fon der Lajen je dalje rekla da će „velike kompanije za trgovinu energijom, Rosnjeft i Gazpromnjeft, sada biti pod potpunom zabranom transakcija. I druge kompanije će takođe biti pod zamrznutom imovinom. Sada se borimo protiv onih koji podstiču ruski rat kupovinom nafte kršeći sankcije. Ciljamo rafinerije, trgovce naftom, petrohemijske kompanije u trećim zemljama, uključujući Kinu. Za tri godine, ruski prihodi od nafte u Evropi su smanjeni za 90%. Sada zauvek okrećemo tu stranicu“.
Kao drugo, navella je, „ciljamo finansijske rupe u zakonu koje Rusija koristi da bi izbegla sankcije. Uvodimo zabranu transakcija za dodatne banke u Rusiji i banke u trećim zemljama. Pojačavamo našu borbu protiv zaobilaženja sankcija. Kako taktike izbegavanja postaju sofisticiranije, naše sankcije će se prilagoditi kako bi ostale u toku. Stoga će, po prvi put, naše restriktivne mere pogoditi kripto-platforme i zabraniti transakcije u kriptovalutama. Navodimo strane banke povezane sa ruskim alternativnim sistemima platnih usluga. I ograničavamo transakcije sa entitetima u posebnim ekonomskim zonama“.
Treća tačka 19. paketa sankcija EU su, kazala je predsednica Evropske komisije, „nova ograničenja direktnog izvoza za predmete i tehnologije koje se koriste na bojnom polju. Takođe navodimo 45 kompanija u Rusiji i trećim zemljama. Ove kompanije pružaju direktnu ili indirektnu podršku ruskom vojnoindustrijskom kompleksu. U ratu vođenom inovacijama, presecanje pristupa Rusije ključnim tehnologijama je ključno. Pre svega su to dronovi“.
„Naša ekonomska analiza je jasna – naše sankcije ozbiljno pogađaju rusku ekonomiju. Kamatna stopa (u Rusiji) je 17%. Inflacija je stalno visoka. Ruski pristup finansiranju i prihodi stalno se smanjuju. A pregrejana ratna ekonomija Rusije dolazi do svojih granica“, navela je Fon der Lajen.
Kazala je da je „još zanimljivije to što kada direktno razgovaramo sa partnerima koji razgovaraju sa Rusijom, oni kažu da je među prvim ruskim zahtevima ublažavanje sankcija. Znamo da su naše sankcije efikasan alat ekonomskog pritiska. I nastavićemo da ih koristimo dok Rusija ne sedne za pregovarački sto sa Ukrajinom za pravedan i trajan mir“.
Paralelno, nastavila je ona, „radimo na novom rešenju za finansiranje odbrambenih napora Ukrajine na osnovu blokirane ruske imovine. Moramo biti veoma jasni: Ovo je ruski rat i počinilac mora da plati za njega. Gotovinskim bilansima povezanim s tom ruskom imovinom, možemo da obezbedimo Ukrajini zajam za reparacije. Sama imovina neće biti dirnuta. A rizik će morati da se snosi kolektivno. Ukrajina će vratiti zajam tek kada Rusija plati reparacije. Uskoro ćemo izaći sa predlogom“.
Konačno, rekla je Fon der Lajen, „usklađujemo naše sankcije sa našim partnerima iz G7, pod vođstvom kanadskog predsedavanja. A da bismo podržali Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu, takođe radimo u skladu sa Koalicijom voljnih. Evropa je bila uz Ukrajinu od samog početka. Suočena sa eskalacijom Rusije, Evropa je prihvatila izazov. Nastavićemo da koristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju da okončamo ovaj brutalni rat. Sada pozivam države članice da brzo podrže ove nove sankcije. Želimo da Rusija napusti bojno polje i dođe za pregovarački sto. Ovo je način da se miru pruži prava šansa“.
Predsednica Evropske komisije je posle razgovora s predsednikom SAD Donaldom Trampom u utorak najavila „dodatne mere“ EU protiv Rusije usmerene posebno na njen energetski sektor, kriptovalute, banke, podsetila je agencija AFP.
Tramp je tražio od svojih saveznika da prekinu kupovinu ruske nafte pre nego što on preduzme kaznene mere protiv Moskve, i da uvedu carine Kini jer gorivo kupuje od Rusije.
EU je već zabranila većinu uvoza ruske nafte i smanjila udeo koji uvozi iz Rusije sa 29 odsto početkom 2021, na dva odsto do sredine 2025. godine.
Evropljani nastoje po svaku cenu da zadrže SAD uz sebe u njihovim naporima da podrže Ukrajinu u ratu. A ako ne deluju brzo sankcijama, plaše se da će Trampu dati dobar razlog da sam ne učini ništa prema Rusiji, ocenjuju diplomate, prenela je agencija AP.
Evropska unija je decembra 2022. godine odlučila da prekine sav uvoz ruske nafte, ali dve zemlje EU, Slovačka i Mađarska, dobile su izuzeće od toga zbog njihove zavisnosti od nafte iz Rusije.
EU je takođe znatno smanjila svoju zavisnost od ruskog gasa od početka ruske invazije na Ukrajinu u februru 2022. godine, ali ne potpuno. U 2024. godini Rusija je i dalje obezbeđivala 19 odsto snabdevanja gasa EU od čega gotovo polovinu u obliku tečnog prirodnog gasa, koji generiše stotine miliona evra prihoda za Rusiju.
U junu je EK predložila potpuni prekid te zavisnosti od ruskog gasa pre kraja 2027.
Fon der Lajen je takođe ove nedelje najavila da će predložiti dodatne sankcije na entitete (banke, firme itd) trećih zemalja, konkretno Kine ili Indije, koji pomažu Rusiji da zaobiđe zapadne sankcije ili da prodaje svoju naftu.
Tramp je takođe sugerisao Evropljanima da predvide znatno povećanje carina Kini, da bi ona uskratila podršku Moskvi.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com