Sutra 30. godišnjica genocida u Srebrenici

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari sutra će biti obeležena 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su srpske snage u Bosni i Hercegovini počinile u julu 1995. godine.

U Potočarima će sutra biti sahranjeni posmrtni ostaci još sedam srebreničkih žrtava, koji su pronađeni na različitim lokacijama. Najmlađe žrtve koje će biti sahranjene su dva mladića koji su imali 19 godina.

Lideri brojnih zemalja najavili su dolazak u Srebrenicu 11. jula, a sarajevski mediji navode da bi komemoraciji u Potočarima moglo da prisustvuje 150.000 ljudi.

Komemorativni skup u Potočarima obezbeđivaće pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u saradnji sa bezbednosnim agencijama Bosne i Hercegovine (BiH).

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju prošle godine rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici, i kojom se osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Najmanje deset zemalja – osam evropskih, Australija i Kanada, najavilo je da će tokom jula zvanično obeležiti 30. godišnjicu srebreničkog genocida.

Tradicionalni „Marš mira“, kojim se odaje počast srebreničkim žrtvama, održava se i ove godine.

Nekoliko hiljada ljudi krenulo je 8. jula iz Nezuka na trodnevni „Marš mira“ ka Potočarima, stazom dugom 100 kilometara. Tom stazom u suprotnom smeru, od Potočara do Nezuka, Bošnjaci su jula 1995. pokušavali da stignu do slobodne teritorije, kada su srpske snage zauzele Srebrenicu.

Nakon ulaska u Srebrenicu, tada zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija, snage predvođene komandantom Vojske Republike Srpske Ratkom Mladićem ubile su više od 8.000 ljudi, mahom muškaraca i dečaka.

Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, u i oko Srebrenice ubijene su najmanje 8.372 osobe, među kojima je bilo i žena, devojčica i starijih.

Srebrenički genocid je pravno potvrđen presudama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Haškog tribunala) i Suda Bosne i Hercegovine.

Za genocid, zločine protiv čovečnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, do sada su osuđene 54 osobe, na ukupno 781 godinu zatvora.

Na doživotni zatvor je osuđeno pet osoba, među kojima su bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić, ratni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić i još tri visokorangirana oficira Vojske Republike Srpske.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. presudio da je Vojska Republike Srpske počinila genocid u Srebrenici. Isti sud je Srbiju proglasio odgovornom za nesprečavanje srebreničkog genocida.

Povodom 30. godišnjice genocida, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari naveo je da je reč o „sistematskom i planiranom zločinu“ – genocid je „planiralo i izvelo političko i vojno rukovodstvo samoproglašene Republike Srpske, uz direktnu kontrolu i podršku režima u Beogradu“.

Centar je ukazao i da su u Republici Srpskoj i dalje prisutni institucionalna diskriminacija Bošnjaka, negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločinaca.

Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko je u julu 2021. godine, na kraju mandata, nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje negiranje genocida. Za to krivično delo je predviđena kazna od šest meseci do pet godina zatvora.

Uprkos sudskim presudama, srpske političke elite u Bosni i Hercegovini i Srbiji do danas nisu pokazale spremnost da se suoče sa prošlošću i da priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid.

Evropski parlament je 2009. godine doneo Rezoluciju o Srebrenici, kojom je pozvao članice Evropske unije i zemlje Zapadnog Balkana da obeležavaju 11. jul kao dan sećanja na genocid u Srebrenici.

Nakon toga, Skupština Srbije je 2010. usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, koju je predložila tadašnja vladajuća koalicija predvođena Demokratskom strankom Borisa Tadića. Za Deklaraciju je glasalo 127 od 250 poslanika, posle višečasovne burne rasprave.

Deklaracija se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde u kojoj piše da je u Srebrenici počinjen genocid. Međutim, u Deklaraciji se termin genocid ne pominje.

(Beta)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com