Hrvatski Internet

Hrvatski provajder Iskon liฤi na bilo koju drugu mladu kompaniju te vrste – prosek godina zaposlenih je 23 i svi su leลพerno obuฤeni. Ali, za njih se situacija drastiฤno promenila kada je, u aprilu ove godine, Adriatic Net, ameriฤka kompanija specijalizovana za investiranja u Internet Srednje i Istoฤne Evrope, kupila 51% Iskona. Hrvatski provajder je odjednom dobio „injekciju“ od 5 miliona dolara!

Iskon je tako postao prva Internet kompanija u susednoj drลพavi u koju je investiran znaฤajni strani kapital. Inaฤe, Iskon je osnovao Damir Sabol u septembru 1997. godine, prethodno radeฤ‡i kao sistem administrator Zamir Neta, neprofitne elektronske mreลพe osnovane 1992. godine. Ova mreลพa je osnovana sa ciljem anti-ratnog delovanja i povezivanja razliฤitih nevladinih organizacija za ljudska prava. Za vreme rata u Hrvatskoj Zamir Net je ฤesto bio jedini naฤin komunikacije izmeฤ‘u nevladinih grupa u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu.

Sabol je zapoฤeo „Iskon“ sa 50.000 dolara dobijenih od hrvatske kancelarije Fonda za otvoreno druลกtvo, koji je darovao privatnu kompaniju u cilju pluralizacije medija u Hrvatskoj. Grupa kompjuterskih entuzijasta je zapoฤela projekat radeฤ‡i u podrumu oblakodera u centru grada.

Kompanija Adriatic Net je pre ulaganja u Iskon, bezuspeลกno pokuลกavala da ostvari saradnju sa drลพavnim telekomunikacijskim „mamutom“ HT-om, ali viลกemeseฤni napori da ova institucija uvede direktnu Internet vezu nisu urodili plodom. Iskon je to uradio, privukao na sebe paลพnju i u njega je ameriฤka kompanija uloลพila 100.000 dolara, u sledeฤ‡em „krugu“ 2,5 miliona i najzad pomenutih 5 miliona dolara. Naravno, hrvatski provajder se naลกao u novom poslovnom prostoru od 450 kvadratnih metara, a po reฤima vlasnika, sav novac je uloลพen u kompjutersku opremu i infrastrukturu.

Iskonove usluge su kvalitetnije i jeftinije od onih koje pruลพa HT, tako da zaposleni u kompaniji oฤekuju skok sa sadaลกnjih 3.500 korisnika na 30.000 do kraja ove godine. Naravno, Iskon se suoฤava sa nelojalnom konkurencijom pomenute drลพavne kompanije, koja im nikako ne obezbeฤ‘uje ono ลกto im po zakonu pripada: pretplatniฤki kod koji bi Iskonu omoguฤ‡io proลกirenje servisa na ฤitavu Hrvatsku i pridobijanje muลกterija iz drugih gradova koje ne bi morale da plaฤ‡aju meฤ‘ugradsku tarifu kada se prikljuฤuju na Internet.

U isto vreme, Iskon plaฤ‡a HT-u za koriลกฤ‡enje telefonskih linija, tako da se nalazi istovremeno i u poziciji konkurencije i najveฤ‡eg klijenta. Iz navedenih razloga, HT joลก uvek „drลพi“ 95% Internet korisnika. Takoฤ‘e stoji i ฤinjenica da Iskon treba da se izbori sa snaลพnom kampanjom koju drลพavna kompanija vodi preko televizije i u svojim ลกtampanim medijima. Monopol koji HT drลพi nad telefonijom je joลก jedan veliki problem, ali bi to 2003. godine trebalo da bude reลกeno privatizacijom koja je za tad zakazana.

Hrvatska priliฤno kasni u razvoju Interneta. Postoji samo 5 privatnih provajdera, dok recimo, Albanija ima 20, a Bugarska ฤitavih 200. Ipak, osnivaฤ Iskona Damir Sabol istiฤe da se svakog meseca u Hrvatskoj broj Internet korisnika uveฤ‡a za 30% i da postoje veliki broj talentovanih programera i dizajnera koji ฤ‡e uspeti da „iznesu“ Internet-revoluciju i dostignu nivo na kome se, recimo, nalazi Irska.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com