Hrvatski provajder Iskon liฤi na bilo koju drugu mladu kompaniju te vrste – prosek godina zaposlenih je 23 i svi su leลพerno obuฤeni. Ali, za njih se situacija drastiฤno promenila kada je, u aprilu ove godine, Adriatic Net, ameriฤka kompanija specijalizovana za investiranja u Internet Srednje i Istoฤne Evrope, kupila 51% Iskona. Hrvatski provajder je odjednom dobio „injekciju“ od 5 miliona dolara!
Iskon je tako postao prva Internet kompanija u susednoj drลพavi u koju je investiran znaฤajni strani kapital. Inaฤe, Iskon je osnovao Damir Sabol u septembru 1997. godine, prethodno radeฤi kao sistem administrator Zamir Neta, neprofitne elektronske mreลพe osnovane 1992. godine. Ova mreลพa je osnovana sa ciljem anti-ratnog delovanja i povezivanja razliฤitih nevladinih organizacija za ljudska prava. Za vreme rata u Hrvatskoj Zamir Net je ฤesto bio jedini naฤin komunikacije izmeฤu nevladinih grupa u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu.
Sabol je zapoฤeo „Iskon“ sa 50.000 dolara dobijenih od hrvatske kancelarije Fonda za otvoreno druลกtvo, koji je darovao privatnu kompaniju u cilju pluralizacije medija u Hrvatskoj. Grupa kompjuterskih entuzijasta je zapoฤela projekat radeฤi u podrumu oblakodera u centru grada.
Kompanija Adriatic Net je pre ulaganja u Iskon, bezuspeลกno pokuลกavala da ostvari saradnju sa drลพavnim telekomunikacijskim „mamutom“ HT-om, ali viลกemeseฤni napori da ova institucija uvede direktnu Internet vezu nisu urodili plodom. Iskon je to uradio, privukao na sebe paลพnju i u njega je ameriฤka kompanija uloลพila 100.000 dolara, u sledeฤem „krugu“ 2,5 miliona i najzad pomenutih 5 miliona dolara. Naravno, hrvatski provajder se naลกao u novom poslovnom prostoru od 450 kvadratnih metara, a po reฤima vlasnika, sav novac je uloลพen u kompjutersku opremu i infrastrukturu.
Iskonove usluge su kvalitetnije i jeftinije od onih koje pruลพa HT, tako da zaposleni u kompaniji oฤekuju skok sa sadaลกnjih 3.500 korisnika na 30.000 do kraja ove godine. Naravno, Iskon se suoฤava sa nelojalnom konkurencijom pomenute drลพavne kompanije, koja im nikako ne obezbeฤuje ono ลกto im po zakonu pripada: pretplatniฤki kod koji bi Iskonu omoguฤio proลกirenje servisa na ฤitavu Hrvatsku i pridobijanje muลกterija iz drugih gradova koje ne bi morale da plaฤaju meฤugradsku tarifu kada se prikljuฤuju na Internet.
U isto vreme, Iskon plaฤa HT-u za koriลกฤenje telefonskih linija, tako da se nalazi istovremeno i u poziciji konkurencije i najveฤeg klijenta. Iz navedenih razloga, HT joลก uvek „drลพi“ 95% Internet korisnika. Takoฤe stoji i ฤinjenica da Iskon treba da se izbori sa snaลพnom kampanjom koju drลพavna kompanija vodi preko televizije i u svojim ลกtampanim medijima. Monopol koji HT drลพi nad telefonijom je joลก jedan veliki problem, ali bi to 2003. godine trebalo da bude reลกeno privatizacijom koja je za tad zakazana.
Hrvatska priliฤno kasni u razvoju Interneta. Postoji samo 5 privatnih provajdera, dok recimo, Albanija ima 20, a Bugarska ฤitavih 200. Ipak, osnivaฤ Iskona Damir Sabol istiฤe da se svakog meseca u Hrvatskoj broj Internet korisnika uveฤa za 30% i da postoje veliki broj talentovanih programera i dizajnera koji ฤe uspeti da „iznesu“ Internet-revoluciju i dostignu nivo na kome se, recimo, nalazi Irska.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com