Javno dostupna mapa ljudskog genoma

Jedno od nauฤnih otkriฤ‡a po kome ฤ‡e XX veka sigurno biti zapamฤ‡en je deลกifrovanje mape ljudskog genoma. Preciznije bi bilo reฤ‡i poฤetak deลกifrovanja, jer pred nauฤnicima stoji dugaฤak put do potpunog razmevanja DNA i pojedinaฤnih gena, njihove uloge i mesta u celokupnom sistemu. Ali, taj proces je otpoฤeo i preostaje fiziฤki rad, dugotrajna analiza i obrada ogromne koliฤine podataka.

U procesu deลกifrovanja uฤestvuju mnoge laboratorije i instituti, kako drลพavni, tako i privatni. Formirane su baze podataka, ali je i pokrenuta velika polemika oko pitanja da li treba ovakve informacije uฤiniti javno dostupnim ili ne. Iz ovakve baze znanja je moguฤ‡e izvuฤ‡i itekako veliku finansijsku korist, s obzirom na lekove, procedure i tretmane koji ฤ‡e nastati kao posledica prouฤavanja i deลกifrovanja mape genoma.

Ipak, pritisak javnosti, vlada i nauฤnih krugova je prevelik, a otkriฤ‡e previลกe znaฤajno, da bi neko mogao da ga zadrลพi za sebe i ljubomorno krije. Sledeฤ‡e godine biฤ‡emo svedoci objavljivanja ovakvih podataka i moguฤ‡nosti slobodnog pristupa i koriลกฤ‡enja u svrhe daljeg istraลพivanja. Mesta ima dovoljno za sve, i ฤak je poลพeljno da se ลกto viลกe nauฤnika i ustanova ukljuฤi u projekat.

Privatna biotehnoloลกka kompanija Celera Genomics iz Merilenda, SAD, je odluฤila da svoju bazu podatak uฤini dostupnom javnosti i to preko Interneta, odnosno na svom sajtu. Nauฤnicima ฤ‡e biti dozvoljeno da koriste njihove podatke u svrhu istraลพivanja i da, bez ikakve naknade kompaniji Celera, svoje eventualne izume i otkriฤ‡a i patentiraju. Jedino ลกto ฤ‡e biti zabranjeno je prodavanje baze podataka. Veฤ‡ ima takvih pokuลกaja, od strane drugih biotehnoloลกkih kompanija, koje iz svojih baza podataka pokuลกavaju da izvuku maksimum finansijske koristi. Celera moลพe vrlo lako da svoje podatke prepozna, s obzirom da su oni dobijeni „mapiranjem“ pet osoba. Takvi podaci imaju jedinstvenu ลกemu, na naฤin na koji svako ljudsko biฤ‡e ima svoj, jedinstveni genetski sklop.

Na Internetu veฤ‡ postoje javno dostupne baze, a jedna od njih je i GenBank, kombinovano evropsko-japanski poduhvat. U ovu svojevrsnu banku mogu svi da pohrane svoja saznanja, svoje podatke o genomskoj mapi. Postoji i posebno razvijen softver, posebni browser-i za pregledanje ovakvih sadrลพaja, kao i moguฤ‡nosti pretraลพivanja podataka na samoj web-lokaciji. Meฤ‘utim, nisu svi podaci u ovoj „banci“ podjednako dostupni za koriลกฤ‡enje i istraลพivanja. Neki su zaลกtiฤ‡eni od kopiranja, dok nad drugima vlasnici poseduju autorsko pravo, tako da za koriลกฤ‡enje, odnosno patente proistekle iz upotrebe, treba platiti.

Celera nudi ฤist i jednostavan odnos – koristite podatke koliko god hoฤ‡ete, patenti nastali iz takvih istraลพivanja su samo vaลกi, kao i profit od njih, jedino je zabranjeno prodavati „sirove“ podatke koje ฤ‡e Celera uฤiniti javno dostupnim na svom sajtu poฤetkom naredne godine.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com