Poznati, priznati i lajkovani – ko to ne ลพeli? Na internetu se lako i jeftino mogu kupiti lajkovi za postove.
To je, meฤutim, prevara koja krije mnoge opasnosti.
Nekoliko klikova za 80 evra i to je to. Tanja Kine je odmah na svojoj Fejsbuk stranici imala 500 dodatnih lajkova. Direktorka dizajnerske agencije i predsednica FDP-a jednog okruga na severu Nemaฤke, platila je proลกle godine provajderu Paidlikes (Plaฤeni lajkovi) da je promoviลกe na druลกtvenim mreลพama. Za Paidlikes rade takozvani „clickworkeri“ – po nalogu poruฤioca za novac marljivo lajkuju. Cilj Tanje Kine je bio da njen profil bude poseฤeniji, a ona poznatija.
„Od tada mnogo razmiลกljam o tome zaลกto sam pokuลกala da poveฤam svoj domet i prepoznatljivost“, kaลพe Kine za DW.
„Ja sam lokalna politiฤarka. Ali, na pokrajinskim izborima nadmeฤem se sa profesionalnim politiฤarima“. A oni, nastavlja Tanja Kine, imaju saradnike koji se profesionalno brinu o druลกtvenim medijima i svakodnevno izveลกtavaju o najnovijim aktivnostima i objavljuju slike.
„To je neka vrsta pritiska, koji prenosite na sebe jer i vi ลพelite to da postignete“, kaลพe ona.
SZ, WDR i NDR otkrili laลพne lajkove
Istraลพivaฤka mreลพa u koju su ukljuฤeni novinari dnevnika Zidoฤe cajtung (SZ) i TV-kanala NDR i WDR objavila je da – Tanja Kine ali i hiljade drugih Nemaca, ukljuฤujuฤi muziฤare, fitnes trenere i trgovce automobilima – kupuju lajkove na internetu.
Nauฤnici sa Univerziteta Rur Bohum prethodno su uฤinili dostupnim podatke sa platforme Paidlikes. Prema navodima istraลพivaฤke mreลพe, na listi naruฤioca se mogu naฤi politiฤari iz svih veฤih stranaka: po 17 iz CDU/CSU i FDP, 14 iz SPD, 11 iz AfD i po troje iz Zelenih i Levice.
Nije jasno da li su oni uvek davali naloge za plaฤene lajkove. Tanja Kine je to uradila, ali na popisu se nalaze i imena onih koji negiraju da su za to plaฤali. Iza lajkova mogu stajati tajne pristalice ili konkurenti koji se nadaju da ฤe diskreditirati protivnike laลพnim lajkovima.
Lajkovi mogu da budu samo varka kako se bi uoฤila stvarna manipulacija. Ali zaลกto bi par kupljenih lajkova lokalne politiฤarke bili problem?
Zainteresovan je i NATO
Zato ลกto iza toga stoji ฤitava industrija za manipulacije, kaลพe ล veฤanin Sebastijan Bej. On je ekspert za digitalne manipulacije u „Strateลกkom komunikacijskom centru“ Stratcom u Rigi. Stratcom savetuje NATO, ฤak i ako nije deo zapovedne strukture vojne alijanse.
„Identifikovali smo kompanije ลกirom sveta“, rekao je Bej, „od Evrope do Rusije, Filipina ili zapadne Afrike koji zaraฤuju na manipulacijama u druลกtvenim medijima“.
Bej i njegove kolege posebno su zabrinuti zbog toga ลกto je manipulacija u druลกtvenim medijima jednostavna, jeftina i svima dostupna. Istraลพujuฤi ovo trลพiลกte oni su za 300 evra uspeli da kupe na hiljade komentara i pratilaca, kao i desetine hiljada lajkova i pregleda.
„Na poฤetku smo mislili da ฤemo morati zaposliti hakere u darknetu i drugim najmraฤnijim mestima u internetu. Ali, te davaoce usluga je lako pronaฤi na Guglu ili Bingu, gde oni ฤak postavljaju reklame. Biznis sa ovakvim manipulacijama ima posledica. Uzmite vlasnika restorana koji kupuje pozitivne kritike za sebe ili negativne kritike za svog konkurenta. To je onda prevara.“
Kako kaลพe Bej, tehnoloลกki divovi poput Gugla i Fejsbuka ne rade dovoljno protiv takvih prevara. U eksperimentu istraลพivaฤa, ฤetiri od pet manipulisanih interakcija nisu izbrisane ni nakon ฤetiri sedmice. „To nije uvek tehniฤki lako. Ali kompanije ne ulaลพu dovoljno da bi reลกile taj problem“.
Laลพni lajkovi ugroลพavaju i demokratiju
Ali manipulacija druลกtvenim medijima nije samo smetnja i opasnost za ekonomiju, kaลพe Bej. „Ako koristite laลพne lajkove i manipuliลกete algoritam, onda takvi sadrลพaji postaju trend i preporuฤuju se mnogim ljudima“.
Vlade nekih zemalja to mogu iskoristiti kako bi manipulisale demokratske debate na mreลพi. „Moลพete potkopati legitimne i pojaฤati nelegitimne glasove. Laลพnim profilima moลพete probuditi pogreลกan utisak i predstaviti se kao deo lokalne debate. Teลกko je otkriti ลกta je stvarno, a ลกta pogreลกno“, kaลพe Bej, „I ko stvarno stoji iza toga“.
Ako se raspravama manipuliลกe na tako promiลกljen naฤin, onda je to vrlo upitno, kaลพe lokalna politiฤarka Tanja Kine. Ubuduฤe ฤe se drลพati podalje od onih koji prodaju lajkove.
„Neฤu to viลกe raditi jer takoฤe mislim da to niลกta ne donosi. Ubuduฤe ฤu viลกe da idem na liฤne razgovore i susrete. Bilo bi dobro da svi razmislimo o tome, da se osvestimo i vratimo naลกim vrednostima“, zakljuฤuje Tanja Kine.
(DW, N1)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com