Trenutno najpopularnija aplikacija u svetu, FaceApp, izgleda krije mraฤnu tajnu i zbog nje su ugroลพeni podaci miliona korisnika ลกirom sveta.
When these actors grow old#FaceApp pic.twitter.com/HeyxoHah8i
— 9GAG โค๏ธ Memeland (@9GAG) July 17, 2019
Hit aplikacija uz koji za tren oka moลพete da ostarite, da se podmladite, promenite boju kose ili ฤak promenite pol, koristi veลกtaฤku inteligenciju kako bi obradila vaลกu fotografiju i promenila vaลก izgled na priliฤno realistiฤan naฤin.
Meฤutim, pravnica Elizabet Pots Vajnstin tvrdi da aplikacija nije tako bezazlena. Na Tviteru je upozorila na uslove koriลกฤenja aplikacije, na koje svi korisnici moraju pristati ako ลพele da je koriste.
If you use #FaceApp you are giving them a license to use your photos, your name, your username, and your likeness for any purpose including commercial purposes (like on a billboard or internet ad) — see their Terms: https://t.co/e0sTgzowoN pic.twitter.com/XzYxRdXZ9q
— Elizabeth Potts Weinstein (@ElizabethPW) July 17, 2019
„Ako koristite FaceApp, dajete im dopuลกtenje da koriste vaลกe fotografije, ime, korisniฤko ime i vaลก izgled za bilo koju svrhu, ukljuฤujuฤi komercijalne svrhe, poput bilborda ili oglasa na internetu“, napisala je.
Podelila je i upozorenje Skota Budmana.
„Svakih nekoliko godinaย FaceApp se opet pojavi. Zabavan je. Privlaฤi ljude. Ali i ฤuva vaลกe lice, zajedno s nekim vaลกim privatnim podacima. Pazite“, napisao je
Dลพejms Vitli, strateg iz britanske tehnoloลกke kompanije Digitas, objavio je deo uslova koriลกฤenja na svojoj Tviter stranici. „Dajete FaceAppu trajnu, neopozivu… besplatnu… licencu za koriลกฤenje, reprodukciju, modifikovanje, adaptaciju, objavljivanje, prevoฤenje, kreiranje derivativnih radova, distribuisanje, javno izvoฤenje i pokazivanje vaลกeg korisniฤkog sadrลพaja i bilo kakvog imena, korisniฤkog imena ili bilo kakve sliฤnosti koju ste pruลพili u vezi s vaลกim korisniฤkim sadrลพajem u svim medijskim formatima i kanalima koji su sada poznati ili ฤe biti kasnije razvijeni, bez kompenzacije vama“, stoji u citatu.
Oni koji instaliraju aplikaciju i prihvate uslove njenog koriลกฤenja, FaceAppu daju „stalnu, neopozivu, besplatnu i univerzalnu“ dozvolu da vaลกe fotografije i podatke mogu koristiti kako god ลพele. Prema nekim upozorenjima, ฤak i ako ste aplikaciji odbili dati pristup fotografijama koje se nalaze na vaลกem ureฤaju, ona im moลพe pristupiti.
One koji se boje kraฤe podataka naroฤito uznemiruje ฤinjenica da je njen kreator Rus Jaroslav Gonฤarov, bivลกi inลพenjer Majklrosofta i Yandexa. Forbs ipak istiฤe da prema poslednjim saznanjima vaลกi podaci i slike ne odlaze u Rusiju.
Naime, struฤnjak za bezbednost na internetu poznat kao Eliot Alderson (pravog imena Baptist Robert) skinuo je aplikaciju i utvrdio da ona na server uฤitava samo one slike koje joj priloลพite. Taj se server ipak ne nalazi u Rusiji, veฤ u Americi. Serveri za FaceApp.io nalaze se u Amazonovim centrima u Americi. Zasad nije poznato koliko zaposleni u FaceApp, koji se pak nalaze u Rusiji, imaju pristupa podacima korisnika, prenosi Index.
New – why FaceApp isn't an obvious threat to your privacy:https://t.co/rIIU0qw8uK
For anyone worried about the Russian angle, I get the concern, but they're using a lot of American-hosted infrastructure, especially Amazon.
— Thomas Brewster (@iblametom) July 17, 2019
Meฤutim, ฤinjenica je da FaceApp popravlja svoje algoritme na fotografijama koje korisnici uฤitaju.
Ovaj aplikacija joลก jedna u nizu onih koje pokazuju koliko informacija ljudi dobrovoljno daju na internet koristeฤi „besplatnu“ uslugu. Eksperti upozoravaju da to moลพe biti opasno u druลกtvu koje sve viลกe zavisi od raฤunarske tehnologije.
„Vaลกe lice je sada vrsta autorskog prava (copyrighta) i morate biti zaista oprezni oko toga kome dajete pristup svojim biometrijskim podacima. Ako poฤnete to da radite ฤesto, u buduฤnosti, kada koristimo svoje lice da pristupimo stvarima, na primer novcu i kreditnim karticama, onda ฤe to znaฤiti da smo dali svoje kljuฤeve drugima“, smatra struฤnjak za poslovnu tehnologiju i futurista, Stiv Samartino.
Nije zgorega podsetiti i na sluฤaj dosad verovatno najveฤe kraฤe liฤnih podataka korisnika Fejsbuka, od strane britanske kompanije Cambridge Analytica. Ta kompanija doลกla je do podataka ฤak 87 miliona korisnika te druลกtvene mreลพe i to preko naizgled bezazlenog psiholoลกkog upitnika koji je sprovodio saradnik Cambridge Analytice, ruski profesor sa Univerziteta Kembridลพ, pod izgovorom da sprovodi akademsko istraลพivanje.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com