Sredinom 2000. godine je postalo jasno da Internet-poslovanje ulazi u novu fazu i da ฤe vlasnici mnogih sajtova morati da preispitaju svoju strategiju zaraฤivanja novca koja se bazirala na prodaji reklamnog prostora.
Posle perioda u kojem je bilo vaลพno stvoriti prisustvo na Internetu i zapoฤeti sa elektronskim naฤinom poslovanja, dolazi period u kome se postavlja pitanje profitabilnosti i isplativosti.
U osnovi su postojala dva poslovna modela za sve one koji ลพele da na mreลพi posluju: prodaja roba i usluga ili prodaja reklamnog prostora. U prvoj grupi su bile firme koje su nemilice troลกile na promociju svojih sajtova i plaฤale sajtovima iz druge grupe za to. Posle odreฤenog vremena novac je potroลกen, ali se nije vraฤao onako kako su mnogi, naivno, verovali.
U drugu grupu sajtova spadaju, najฤeลกฤe, razne vrste portala sa veoma bogatim sadrลพajem i ลกirokom ponudom besplatnih servisa. Upravo zato su i imali veliki broj korisnika i, samim tim, i bili idealno mesto za reklamu.
Meฤutim, sasvim prirodno je doลกlo do trenutka kada treba svesti raฤune: mnoge kompanije koje su se ukljuฤile u ecommerce nisu zaraฤivale onoliko koliko su oฤekivale ili su poslovale sa gubicima. Ogromna konkurencija, ali i naivno verovanje da je Internet „zlatni rudnik“ sam po sebi, je mnoge povelo u gubitke, pa i do bankrotstva.
Logiฤno, u takvoj situaciji je doลกlo i do smanjenog ulaganja u reklamu, pa su tako i spomenuti portali postali svesni ฤinjenice da je potrebno razviti nove poslovne modele da bi se u svetu Internet-biznisa opstalo. Mnogi veliki „igraฤi“ su poฤeli da najavljuju uvoฤenje pretplate na odreฤene sadrลพaje u uverenju da je kombinacija besplatnog i onog ลกto se plaฤa dobitna strategija. Evo nekoliko primera primene ovakvog poslovnog plana.
Yahoo.com:
U 2001. godini je najposeฤeniji sajt na svetu zapoฤeo sa naplaฤivanjem uฤestvovanja na online-aukcijama koje nudi. Oglaลกavanje je bilo besplatno, ali sada svako ko ลพeli da proda neลกto na ovaj naฤin, mora da uplati odreฤenu, manju sumu, koja zavisi od cene proizvoda.
Napster:
Ako ovaj servis uopลกte opstane, poฤeฤe sa naplaฤivanjem pretplate u junu 2001. godine. I drugi servisi sliฤne vrste ฤe zapoฤeti sa naplatom za sve one koji ลพele da download-uju muziku. To vaลพi, naravno, za pesme zaลกtiฤene autorskim pravima. ฤini se da vreme slobodne razmene MP3-ja polako prolazi, a da dolazi period u kome ฤe se takvi fajlovi kupovati ili ฤe se plaฤati meseฤna pretplata za koriลกฤenje servisa. Naravno, ostaju protokoli tipa Gnutella, na kojima ฤe korisnici i dalje moฤi nesmetano da razmenjuju sve vrste fajlova.
MSN.com:
Ovaj portal u vlasniลกtvu Microsoft-a je takoฤe najavio pretplatu za neke specijalizovane servise. Joลก uvek nije precizirano koje ฤe to usluge biti i koliko ฤe se naplaฤivati. Neke od ideja su: Email Plus (posebne usluge filtriranja i ลกifrovanja poruka), Phone Plus (moguฤnost provere mail-a preko telefona, odnosno sluลกanje poruka), Music Plus (moguฤnost kreiranja sopstvenih muziฤkih kanala i njihovo sluลกanje na Internetu)… Predstavnici MSN.com-a tvrde da ฤe svi besplatni servisi ostati i dalje takvi, ukljuฤujuฤi i Hotmail.
Britannica.com:
Najveฤa i najbolja online-enciklopedija ฤe zapoฤeti program BritannicaSchool.com, odnosno uveลกฤe pretplatu na sadrลพaje namenjene ลกkolama, univerzitetima i svima onima koji uฤe i usavrลกavaju se, a koji imaju potrebu sa specijalizovanim sadrลพajima. Takoฤe ฤe zapoฤeti i sa online-kursevima za sve one koji ลพele da uฤe od kuฤe.
Zakljuฤak je da, manje-viลกe, svi sadrลพaji koji su do sada bili besplatni ostaju takvi, a da vlasnici sajtova samo razmiลกljaju o zadovoljavanju posebnih potreba koje ฤe nuditi u vidu servisa koji se naplaฤuju.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com