Pretplata – sve zastupljenija poslovna strategija

Sredinom 2000. godine je postalo jasno da Internet-poslovanje ulazi u novu fazu i da ฤ‡e vlasnici mnogih sajtova morati da preispitaju svoju strategiju zaraฤ‘ivanja novca koja se bazirala na prodaji reklamnog prostora.

Posle perioda u kojem je bilo vaลพno stvoriti prisustvo na Internetu i zapoฤeti sa elektronskim naฤinom poslovanja, dolazi period u kome se postavlja pitanje profitabilnosti i isplativosti.

U osnovi su postojala dva poslovna modela za sve one koji ลพele da na mreลพi posluju: prodaja roba i usluga ili prodaja reklamnog prostora. U prvoj grupi su bile firme koje su nemilice troลกile na promociju svojih sajtova i plaฤ‡ale sajtovima iz druge grupe za to. Posle odreฤ‘enog vremena novac je potroลกen, ali se nije vraฤ‡ao onako kako su mnogi, naivno, verovali.

U drugu grupu sajtova spadaju, najฤeลกฤ‡e, razne vrste portala sa veoma bogatim sadrลพajem i ลกirokom ponudom besplatnih servisa. Upravo zato su i imali veliki broj korisnika i, samim tim, i bili idealno mesto za reklamu.

Meฤ‘utim, sasvim prirodno je doลกlo do trenutka kada treba svesti raฤune: mnoge kompanije koje su se ukljuฤile u ecommerce nisu zaraฤ‘ivale onoliko koliko su oฤekivale ili su poslovale sa gubicima. Ogromna konkurencija, ali i naivno verovanje da je Internet „zlatni rudnik“ sam po sebi, je mnoge povelo u gubitke, pa i do bankrotstva.

Logiฤno, u takvoj situaciji je doลกlo i do smanjenog ulaganja u reklamu, pa su tako i spomenuti portali postali svesni ฤinjenice da je potrebno razviti nove poslovne modele da bi se u svetu Internet-biznisa opstalo. Mnogi veliki „igraฤi“ su poฤeli da najavljuju uvoฤ‘enje pretplate na odreฤ‘ene sadrลพaje u uverenju da je kombinacija besplatnog i onog ลกto se plaฤ‡a dobitna strategija. Evo nekoliko primera primene ovakvog poslovnog plana.

Yahoo.com:
U 2001. godini je najposeฤ‡eniji sajt na svetu zapoฤeo sa naplaฤ‡ivanjem uฤestvovanja na online-aukcijama koje nudi. Oglaลกavanje je bilo besplatno, ali sada svako ko ลพeli da proda neลกto na ovaj naฤin, mora da uplati odreฤ‘enu, manju sumu, koja zavisi od cene proizvoda.

Napster:
Ako ovaj servis uopลกte opstane, poฤeฤ‡e sa naplaฤ‡ivanjem pretplate u junu 2001. godine. I drugi servisi sliฤne vrste ฤ‡e zapoฤeti sa naplatom za sve one koji ลพele da download-uju muziku. To vaลพi, naravno, za pesme zaลกtiฤ‡ene autorskim pravima. ฤŒini se da vreme slobodne razmene MP3-ja polako prolazi, a da dolazi period u kome ฤ‡e se takvi fajlovi kupovati ili ฤ‡e se plaฤ‡ati meseฤna pretplata za koriลกฤ‡enje servisa. Naravno, ostaju protokoli tipa Gnutella, na kojima ฤ‡e korisnici i dalje moฤ‡i nesmetano da razmenjuju sve vrste fajlova.

MSN.com:
Ovaj portal u vlasniลกtvu Microsoft-a je takoฤ‘e najavio pretplatu za neke specijalizovane servise. Joลก uvek nije precizirano koje ฤ‡e to usluge biti i koliko ฤ‡e se naplaฤ‡ivati. Neke od ideja su: Email Plus (posebne usluge filtriranja i ลกifrovanja poruka), Phone Plus (moguฤ‡nost provere mail-a preko telefona, odnosno sluลกanje poruka), Music Plus (moguฤ‡nost kreiranja sopstvenih muziฤkih kanala i njihovo sluลกanje na Internetu)… Predstavnici MSN.com-a tvrde da ฤ‡e svi besplatni servisi ostati i dalje takvi, ukljuฤujuฤ‡i i Hotmail.

Britannica.com:
Najveฤ‡a i najbolja online-enciklopedija ฤ‡e zapoฤeti program BritannicaSchool.com, odnosno uveลกฤ‡e pretplatu na sadrลพaje namenjene ลกkolama, univerzitetima i svima onima koji uฤe i usavrลกavaju se, a koji imaju potrebu sa specijalizovanim sadrลพajima. Takoฤ‘e ฤ‡e zapoฤeti i sa online-kursevima za sve one koji ลพele da uฤe od kuฤ‡e.

Zakljuฤak je da, manje-viลกe, svi sadrลพaji koji su do sada bili besplatni ostaju takvi, a da vlasnici sajtova samo razmiลกljaju o zadovoljavanju posebnih potreba koje ฤ‡e nuditi u vidu servisa koji se naplaฤ‡uju.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com