Pristalice nuklearne energije osvajaju teren u Briselu

U toku je borba „Nuklearnog saveza“ protiv „Prijatelja obnovljivih izvora energije“ u Briselu gde je besneo dugogodiลกnji zastoj Francuske i Nemaฤke oko energije, ali nuklearni izvor dobija na znaฤaju poslednjih meseci u Evropskoj uniji.

Zagovornici nuklearne energije osvojili su novi trofej sredinom jula: u svom predlogu za buducฬi budลพet za period 2028-2034, o kojem poฤinju dvogodiลกnji pregovori, Evropska komisija, bez navoฤ‘enja detalja, izgleda da otvara put evropskom finansiranju nuklearne energije.

To bi predstavljalo ukidanje tabua u Evropi.

Kada je AFP pitala da li je EU spremna da finansira izgradnju reaktora, Komisija je pazila da ne odgovori konkretno na to pitanje koje je osetljivo unutar Dvadesetsedmorke.

Meฤ‘utim, portparol je pomenuo oblasti „potencijalno podobne“ za evropsko finansiranje: „aktivnosti“ nuklearne fisije, istraลพivanje, „demontaลพa nuklearnih postrojenja“ i „upravljanje radioaktivnim otpadom“.

Taj „predlog se i dalje mora razmotriti sa drลพavama ฤlanicama“, insistira izvrลกna vlast EU, koja, kao ลกto je ฤesto sluฤaj, balansira izmeฤ‘u Francuske i Nemaฤke, gde je Angela Merkel najavila ubrzano postepeno ukidanje nuklearne energije 2011. godine posle katastrofe u Fukuลกimi, u Japanu.

Od 2023. godine, Francuska i Nemaฤka imaju neformalni klub zemalja koje brane svoje energetske prioritete.

„Evropski nuklearni savez“ oko Francuske dobija nove pristalice: posle Belgije u februaru, Italija je sredinom juna objavila da se pridruลพuje pristalicama nuklearne energije, zajedno sa Bugarskom, Hrvatskom, Finskom, Maฤ‘arskom, Holandijom, Poljskom, ฤŒeลกkom, Rumunijom, Slovaฤkom, Slovenijom i ล vedskom, a i Grฤka bi mogla da to uฤini.

„Proลกirenje Saveza ฤini nuklearno pitanje donekle neizbeลพnim“, naglaลกava Nil Makarof, struฤnjak za pitanja klimatske tranzicije u institutu Strateลกke perspektive.

Te drลพave su odluฤne da „uฤine nuklearnu energiju politiฤki neutralnom“, objaลกnjava on, poลกto je nuklearna energija poslednjih godina bila jedna od najdubljih linija podele unutar EU.

Zajedno sa Austrijom, Nemaฤka je jedan od „Prijatelja obnovljivih izvora energije“, pored ล panije, Portugalije, Irske, Danske, Luksemburga i baltiฤkih zemalja.

Svaka drลพava prireฤ‘uje svoj neformalni doruฤak na dane sastanaka Ministarskog saveta za energetiku, a neke, poput Holandije, idu u posete izmeฤ‘u dva sastanka. Ali, podela je manje duboka nego ลกto je bila pre dve godine: sve viลกe vlada naglaลกava komplementarnost razliฤitih izvora energije kako bi ubrzale elektrifikaciju kontinenta.

Francuska je ฤak raฤunala na otvaranje Nemaฤke otkako je novi kancelar Fridrih Merc u maju potpisao kolumnu u ลกtampi sa Emanuelom Makronom, hvalecฬi „tehnoloลกku neutralnost“ ili „nediskriminatorni tretman svih niskougljeniฤnih izvora energije unutar Evropske unije“.

„Nemci su spremni“ da izaฤ‘u iz „verskog rata oko nuklearne energije“, izjavio je krajem maja francuski ministar energetike Mark Feraฤi.

Ali miลกljenja se razlikuju meฤ‘u ministrima unutar nemaฤke koalicije, kao i o tome da li bi Nemaฤka, neto doprinosilac budลพetu Evropske unije, otiลกla toliko daleko da prihvati evropska sredstva za nuklearnu energiju.

„To bi potencijalno moglo biti izvor sukoba“, smatra Nil Makarof.

Joลก jedna bitka se nazire u narednim mesecima: buducฬnost propisa EU o obnovljivim izvorima energije koje bi Francuska ลพelela da transformiลกe u direktivu o „dekarbonizovanim izvorima energije“ koja bi ukljuฤivala nuklearnu energiju.

Poฤetkom jula Pariz je vecฬ proglasio „pobedu“ u predlogu Komisije o klimatskom cilju EU za 2040. godinu, jer evropska izvrลกna vlast eksplicitno pominje koncept „tehnoloลกke neutralnosti“ koji je toliko drag Francuzima.

ฤŒak i u scenarijima koji najviลกe zavise od nuklearne energije, energija vetra i sunca cฬe ipak dominirati evropskim energetskim miksom u decenijama koje dolaze.

Po najnovijim podacima Evrostata, 2024. godine obnovljivi izvori energije predstavljali su 47,3 odsto proizvodnje struje u EU, a nuklearne centrale u poreฤ‘enju 23,4 odsto.

„Kratkoroฤno gledano, najvecฬi deo posla na elektrifikaciji cฬe se odnositi na obnovljive izvore energije“, smatra zato Nil Makarof.

(Beta)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com