„Ljubavni virus je najgora poลกast“, „Virusi prouzrokovali haos“, „ฤuvajte se e-mail virusa“… Verovatno ste veฤ videli ovakve naslove u raznim medijima, na Internetu i televiziji, tokom cele proลกle godine. Poฤevลกi od „Milenijumske greลกke“ sa poฤetka proลกle godine, pa sve do „Love bug“ virusa, 2000. godina je sigurno godina u kojoj su virusi privukli svaฤiju paลพnju. Ali ลกta su zapravo virusi, i da li treba da budemo zabrinuti ako ih primimo? Ovo su samo neka od brojih pitanja, a mi ฤemo se truditi da damo valjan odgovor.
Kompjuterski virusi dolaze u razliฤitim formama, ali su oni definitivno raฤunarski programi koji imaju ugraฤenu moguฤnost da kopiraju sami sebe sa jednog fajla na drugi. Osim osobine repliciranja, mnogi virusi imaju moguฤnost i da briลกu fajlove, menjaju originalne fajlove, a neki mogu i da „odsviraju“ neku melodiju ili vam prikaลพu neku ลกaljivu poruku na ekranu. Najveฤi broj njih je bezopasan i samo se replicira kopiranjem ili pokretanjem, uglavnom izvrลกnih fajlova, a da pri tom ne briลกu, ne izmenjuju i ne oลกteฤuju nijedan fajl. Termin „Virus“ uobiฤajeno opisuje raznolikost destruktivnih programa koji su saฤinjeni od programskog (malicioznog) koda i koji mogu da se repliciraju i prenose putem dokumenata, diskova, disketa ili e-mail-a. Kao i bioloลกki virusi, mogu da se prime na razliฤite naฤine i prouzrokuju razliฤite simptome na vaลกim kompjuterima.
Tvorci ovih virusa veruju da se na ovaj naฤin „bore“ protiv velikih mreลพa i korporacija, i ta bitka se nastavlja iz dana u dan kroz sve veฤi broj, manje ili viลกe destruktivnih virusa, zvuฤnih naziva (kao ลกto su: „Ripper“, „Bejing“, „Chernobil“, „Melissa“). Najdestruktivniji virusi su ฤesto nastali greลกkom, i to greลกkom prilikom programiranja jednostavnih virus programa koji su se na taj naฤin pretvorili u razorne viruse sa potencijalno teลกkim konsekvencama. Najveฤi broj ljudi se deli u dve grupe, na one koje uhvati panika ฤim se spomene reฤ virus i na one koji su sigurni da ฤe ih virusi zaobiฤi. Virusi se najฤeลกฤe prenose preko fajlova koji su prikaฤeni uz e-mail poruke. Izuzetak su sluฤajevi kada maliciozni programer iskoristi „rupe“ u e-mail klijentskim programima (kao ลกto je Microsoft Outlook). Zato redovno pratite obaveลกtenja proizvoฤaฤa i redovno nabavljajte softverske „zakrpe“.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com