Klonirali su ovcu Doli, a da li je moguฤe klonirati i ljude? Nauฤnici uveliko govore o ฤinjenici da su znanje i tehnologija tu i da ne postoje nikakve prepreke osim etiฤkih ili pravnih. Na temu kloniranja ljudi se dosta polemiลกe i, naravno, mnogo je „vatrenih“ za i protiv. ล to se tiฤe zakonskih propisa, malo zemalja je direktno zabranilo kloniranje ljudi i meฤu njima su Japan i par evropskih drลพava. Prema tome, ako bi neko ลพeleo da kloniranje obavi u SAD, ili nekoj drugoj zemlji, zakon ga sigurno ne bi spreฤio.
Da li je kloniranje veฤ obavljeno? Novinar Brian Alexander je, za februarsko izdanje magazina Wired pisao upravo o tome, intervjuiลกuฤi brojne nauฤnike i struฤnjake. Zakljuฤak je bio: poลกto veฤ postoji tehnologija i siguran naฤin da se to izvede, teลกko da neko to nije veฤ i probao da uradi. Zvaniฤnih podataka nema, ali niko ne garantuje da u nekoj polutajnoj laboratoriji ili ฤak pod pokroviteljstvom neke od vlada, nije i izvrลกeno kloniranje. Seฤate se filma „Momci iz Brazila“? ล to se tiฤe tehnologije i znanja, stekli su se uslovi za ostvarenje neke sliฤne zamisli.
Ko bi uopลกte bio zainteresovan za kloniranje? Stoji ฤinjenica da bi ljudski klon, bez obzira na genetsku istovetnost, ipak bio drugaฤiji od „originala“. Moguฤe je klonirati Majkla Dลพordana, ali visoki crnac koji bi na ovaj naฤin nastao, uopลกte ne bi morao da bude zainteresovan za koลกarku. Neke indicije govore da su za kloniranje upravo najviลกe zainteresovani homoseksualni parovi, parovi koji ne mogu da imaju decu i roditelji koji su svoje dete izgubili. Kod prva dva sluฤaja je jasno da oni koji decu ne mogu da „naprave“ ลพele da imaju svoju, koja ฤe nastati iz njihovog sopstvenog genetskog materijala. A u poslednjem sluฤaju, reฤ je o roditeljima koji su dete izgubili, ali saฤuvali deo njegovog tkiva. Ovakvi „scenariji“ mnogima deluju bolesno, mraฤno, nemoralno, protivprirodno. S druge strane ima onih koji smatraju da ฤe kloniranje postati neลกto sasvim uobiฤajeno u bliskoj buduฤnosti.
Kako bi se uopลกte kloniranje obavilo? Postupak bi bio identiฤan kao u sluฤaju ovce Doli. Iz jajne ฤelije bi bilo odstranjeno jedro, a na njegovo mesto bi bio implantiran genetski materijal osobe koja se klonira. Na ovaj naฤin bi se dobio embrion, koji bi bio smeลกten u matericu ลพene sa ulogom majke. Ovakve ideje mnoge ลกokiraju, ali sliฤno su ljudi reagovali i u sluฤaju prve „bebe iz epruvete“, doneลกene na svet u Velikoj Britaniji 1978. godine. ล ok, otpor i polemike su se postepeno stiลกale i danas je postupak veลกtaฤke oplodnje neลกto ลกto je opลกte prihvaฤeno. A da li postoje oni koji su prihvatili i kloniranje kao postupak koji se ne kosi sa etiฤkim normama?
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com