Jaฤanje institucija, civilnog druลกtva i medija, dokumentovanje mehanizama koji su doveli do „zarobljene“ drลพave, utvrฤivanje odgovornosti i sankcionisanje odgovornih neke su od preporuka koje je danas predstavio Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), a ฤiji je cilj uspostavljanje sistema otpornog na zarobljavanje.
Viลกa istraลพivaฤica BCBP-a Jelena Pejiฤ Nikiฤ je istakla da je jedan od prvih koraka suoฤavanje s onim ลกto se desilo i raskidanje veza sa zarobljenom drลพavom.
„Prvi zadatak je da imamo sistematiฤno dokumentovano kako je funkcionisalo zarobljavanje, da budu prepoznati mehanizmi i da to na jasan naฤin bude objaลกnjeno graฤanima kako bi se i oni osvestili“, rekla je Pejiฤ Nikiฤ na okruglom stolu „Kako osloboditi zarobljenu drลพavu?“ na kojem su predstavljene preporuke za izlazak Srbije iz stanja zarobljene drลพave.
Drugi zadatak je utvrฤivanje odgovonosti onih koji su uฤestvovali u zarobljavanju drลพave i njihovo sankcionisanje, a za to veฤ postoje specijalizovana nadleลพna tela, poput Tuลพilaลกtva za organizovani kriminal, koja treba ojaฤati i poveฤati njihovu nezavisnost i kapacitete.
Direktor istraลพivanja u BCBP Predrag Petroviฤ izjavio je da zarobljavanje drลพave predstavlja „namerno poduzet politiฤki poduhvat ฤiji je cilj akumulacija nekontrolisane moฤi u drลพavi kako bi pojedinci koji vrลกe vlast u drลพavi mogli da se nesmetano i nekontrolisano bogate na uลกtrb javnog dobra“.
„Sluลพbe bezbednosti predstavljaju prvu metu zarobljavanja drลพave u Srbiji, a kasnije postaju glavni instrument preko kojih se vrลกi zarobljavanje drugih drลพavnih institucija i druลกtva u celosti“, rekao je Petroviฤ. Dodao je da zbog toga ลกto sluลพbe bezbednosti nikada nisu bile u potpunosti reformisane, danas je u njima koncetrisana jako velika nekontrolisana moฤ koju su politiฤke partije koristile za ostvarivanje svojih uskih politiฤkih interesa.
To pokazuje i to ลกto se sa svakom novom vlaลกฤu vodi borba oko sluลพbi bezbednosti, pre svega mesta direktora BIA i sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost.
„Mi smo definisali preporuku da direktor BIA treba da ima viลกegodiลกnje iskustvo u obavljanju bezbednosnih poslova, da ne treba da bude ฤlan politiฤke partije niti da je obavljao funkciju u okviru partije proteklih pet godina“, rekao je Petroviฤ.
Ta preporuka vaลพi i za poziciju sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost, uz dodatni uslov da on ne treba da istovremeno obavlja funkciju u okviru izvrลกne vlasti.
Pored ovih preporuka koje imaju za cilj da se postave zakonske i institucionalne prepreke za zloupotrebu ove dve pozicije, Petroviฤ je istakao vaลพnost dekoncetracije moฤi koju ima BIA i koja joj omoguฤava da se meลกa u kriminalistiฤke istrage.
Preporuke BCBP-a su, istakao je Petroviฤ, namenjene su vladi koja zapravo ima interesa i iskrenu volju da promeni situaciju i da uฤini da institucije sektora bezbednosti postanu i budu servis gradjana a ne sluga vladajuฤe partije.
Zamenik direktora BCBP-a Bojan Elek je istakao da je je cilj preporuka da reforma bude iverzibilna kako ponovo ne bi doลกli u stanje zarobljene drลพave.
Govoreฤi o sektoru policije, Elek je rekao da policija nikada nije bila servis graฤana nego reลพimska policija ฤiji je cilj da oฤuva vlast i da se obraฤunava s protivnicima.
„Kljuฤni korak je da se rad policije depolitizuje, da se jasno razgraniฤi ลกta radi policija a ลกta ministarstvo“, rekao je Elek, dodajuฤi da policija mora da ima operativnu autonomiju, ลกto znaฤi slobodu rada od upliva politike.
Napominjuฤi da Srbija veฤ godinu i po dana nema direktora policije, Elek je kazao da je bitno da direktor moลพe da brani profesionalno postupanje i integritet policije i da je zaลกtiti od politiฤkog uticaja koji najฤeลกฤe dolazi od ministra, a jedan od naฤina da se to postigne jeste poveฤanje njegove odgovornosti kroz proces izbora.
Takoฤe bi trebalo decentralizovati rad policije i delegirati veฤa ovlaลกฤenja lokalnim samoupravama.
Viลกi istraลพivaฤ u BCBP-u Vuk Vuksanoviฤ izjavio je da je potrebno novo zakonodavstvo koje ฤe jasno precizirati koliko visokih zvaniฤnika Ministarstva odbrane mogu da budu politiฤki postavljenici, a koliko dokazani profesionalni struฤnjaci, kao i da treba formirati nadzorno delo koje bi odgovralao Skupลกtini i ne bi bilo pod ingerencijom Ministarstva odbrane.
Vuksanoviฤ je takoฤe rekao da bi se trebalo vratiti na stari sistem u kojem je vojska kljuฤna institucija kada su u pitanju javne nabavke u sektoru odbrane i da vlada odluฤuje na osnovu njenih preporuka.
Luka ล teriฤ je ocenio da spoljnu politiku Srbije trenutno karakteriลกu netransparentnost, odsustvo demokratske kontrole, personalizacija u voฤenju spoljne politike koju je posebno preuzeo predsednik, politizacija diplomatskog kadra i diskreciona ovlaลกฤenja koja ministar spoljnih poslova koristi kao pravilo a ne izuzetak u donoลกenju odluka.
ล teriฤ je istakao da su potrebna ฤvrลกฤa ograniฤenja nadleลพnosti predsednika i ministra spoljnih poslova, precizno definisanje koliko i u kojim situacijama ministar moลพe da koristi diskreciona ovlaลกฤenja, donoลกenje strategije spoljne politike koju Srbija nema, kao i nezavisno i struฤno kadriranje za diplomatsku sluลพbu.
Kada su u pitanju nadzor i kontrola sektora bezbednosti, Srฤan Hercigonja je rekao da treba ojaฤati ulogu parlamenta, medija, civilnog druลกtva i nezavisnih drลพavnih institucija koji ฤe onemoguฤiti ponovno zarobljavanje drลพave.
Jedna od preporuka je i izmena Zakona o elektronskim medijima kako bi se pooลกtrili kriterijumi za izbore ฤlanova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije i eliminisali skupลกtinski odbori kao predlagaฤi ฤlanova REM-a, kao i izmena Zakona o javnom informisanju i medjima kako bi se uvela moguฤnost trajne zabrane medija koji ne poลกtuju mere i odluke REM-a.Tekst je objavljen u okviru Programa tranzicione saradnje Republike ฤeลกke.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com