Najmanje pet novinarki više redakcija medija u Srbiji dobilo je otkaze, uglavnom su bile proglašene tehnološkim viškom, nakon što su na ličnim društvenim mrežama kačile fotografije sa studentskih protesta, pisale o protestima, ili se usprotivile određenim odlukama uprava medija u kojma rade.
Sa današnjeg skupa „Stop progonu novinara“, koji su u Beogradu organizovali Udruženje novinara Srbije (UNS) i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), novinarke su poručile da su otkaze dobijale uglavnom direktno od uprave, bez znanja urednika, i pozvale kolege da se ne plaše pritisaka, kao i da je broj otkaza i pritisaka veći, ali da mnogi nisu spremni da istupe u javnos.
Urednica vikend izdanja u Politici Sandra Gucijan kazala je da su ona i urednica hronike Dorotea Čarnić dobile otkaz tako što je izmenjena sistematizacija rada u Politici, kako bi se ukinule njihove pozicije, te su proglašene tehnološkim viškom.
„Ja se nisam ogrešila o uređivačku politiku. Moj poslednji tekst je bio ‘Aleksandar Vučić u Nišu’ na prvoj strani. S te strane, ja sam bila uz uređivačku politiku. Ono što je u mom slučaju problem, i slučaju koleginice, je što smo mi naše aktivnosti u privatno, slobodno vreme, objavljivali na društvenim mrežama koje su takođe zatvorene“, kazala je Gucijan.
Poručila je kolegama da se ne boje „iako aktuelni režim živi na tom strahu“, ističući da ne mogu svi da dobiju otkaz, kao i da zbog toga treba da budu solidarni jedni sa drugima.
Pročitala poruke koleginice Čarnić, koja nije mogla da bude na današnjoj tribini, u kojoj je navela da je cilj današnje tribine da ukaže da se „vlast otkazima sve učestalije obračunava sa novinarkama koje su profesionalno radile svoj posao, ne krijući politički stav, na šta po zakonu imaju pravo“.
„Nadam se da će se probuditi svest o tome koliko je novinarstvo u krizi i koliko je za stanje u našem društvu rad medija presudan. Zahvaljujem na podršci kolegama. Studenti su nas podsetili da je solidarnost jedini lek protiv tiranske vlasti. Bez toga, režim će nas pregaziti“, navodi se u poruci Dorotee Čarnić.
Voditeljka na televiziji Juronjuz (Euronews) Marija Šehić kazala je da ona nije dobila otkaz kao tehnološki višak, već zbog navodnog kršenja radne discipline, zbog neprofesionalizma, neizvršavanja radnih obaveza, kršenja novinarske etike, nakon što se sa delom kolega ogradila od saopštenja uprave kojom izneta osuda studentske blokade RTS-a.
„Bilo je tu brojnih situacija i brojnih rečenica, koje u tom trenutku ne privuku pažnju, poput ‘Budi pametna’, ‘Polako’, ‘Čekaj, stani, jel znaš ti za koga radiš’, ‘Hajde da budemo pametni’, pa onda rečenice upućene redakciji ‘Ja se trudim da vam sačuvam posao, hajde da budemo pametni, imate decu'“, kazala je Šehić.
Ocenila je da taj argument „Pazite, znate za koga radite“, ne može da igra u slučaju novinarskog posla, navodeći da novinari rade za publiku, čitaoca, gledaoca, a da je njihov kontrolor javnost, odnosno da „niko drugi ne sme da bude taj koji će da vas kontroliše, usmerava ili cenzuriše“.
Novinarka Večernjih novosti Vojislava Crnjanski Spasojević kazala je da je proglašena tehnološkim viškom nakon što se ogradila od objavljivanja ličnih podataka iz pasoša dvoje studenata u onlajn izdanju Novosti, kao i objava na Instagramu tokom učešća na studentskim protestima.
„Dan posle toga, bez ikakvog upozorenja, ponude za drugo radno mesto, bez ikakvog razgovora, ja sam dobila papir kao tehnološki višak posle 31 godine staža, od čega 15 godina u Večernjim novostima“, kazala je Crnjanski Spasojević, dodajući da ni njeni urednici nisu znali za otkaz i da su za to saznali od nje.
Urednica onlajn izdanja magazina Elle za Srbiju Tara Đukić kazala je da je otkaz dobila nakon objave teksta o studentskim protestima, odnosno kada je isečak teksta okačen na Instagramu, što je primetio vlasnik kompanije Igor Žeželj.
„Tada su krenule pretnje, zastrašivanja od vrha naše kompanije, hiljadu poziva koji su bili upućeni ka čitavoj redakciji od nas četiri, konkretno najviše meni kao veb uredniku, sa zahtevom da povučem i obrišem taj tekst, moj tekst urednice u kom se pozivam i citiram studente, pa onda tekst o kolektivnim traumama, u kom se oni paranoično pronalaze“, kazala je Đukić.
Dodala je da je to ne samo odbila, nego sam i burno reagovala, nakon čega joj je „vrlo teatralno saopšteno da je tehnološki višak, kao da ide na odstrel“ i da su joj rezultati bili loši u prethodnih šest meseci.
Predsednica Evropske federacije novinara Maja Sever ocenila je da je „zastrašujuće šta se događa, odnosno da se događaju duboke promene nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu i načina na koji se politika reflektuje u redakcije.
Kazala je da je razgovarala sa kolegama iz Brisela kako bi videli kako je moguće reagovati, a da to ne budu samo pisma i upozorenja, navodeći da je ponekad frustrirana kada su jedini alati koje imaju u rukama „ljutita pisma Evropskoj komisiji i Ursuli fon der Lajen“, nakon kojih nije sigurna šta može da se dogodi.
„Ja vam se divim, ja vas poštujem i želimo, zajedno sa briselskom kancelarijom, pomoći koliko god možemo. Da li su to nova pisma, da li je to zajednička akcija na koju možemo pozvati 75 članica Evropske federacije novinara, koji će poslati lične poruke i poruke solidarnosti, hajde da o tome razgovaramo i da se dogovorimo da napravimo nešto vidljivo“, rekla je Sever.
Predstavnica Udruženja novinara Srbije Dragana Bjelica kazala je da su ti otkazi traumatični događaji i za novinare koji su dobili otkaz i za njih iz novinarskih udruženja, odnosno da su „svesni da nam sledi jedno vrelo leto, i da ne znaju šta će se dešavati na jesen“.
„Danas smo ovde da solidarno ustanemo protiv progona novinara u Srbiji. Znam da nisu svi koji su doživljavali progon, pritiske i pretnje sa nama danas ovde, neki zato što ne žele da istupaju javno, neki zato što su se sporazumno sa svojim poslodavcima dogovorili o sporazumnom odlasku, a isto su prolazili kroz traumatični period i pritiske da ne rade onako kako im kodeks i profesija nalažu“, rekla je Bjelica.
Generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara Srbije Tamara Filipović ocenila je da represija nad novinarima raste užasnom brzinom, odnosno da je zabeleženo oko 180 slučajeva od novembra, koliko nije zabeleženo u celoj prošloj godini.
Dodala je da je NUNS upoznat sa slučajevima u redakcijama, ali se ne izlazi u javnost dok sami novinari nisu spremni da javno progovore o tome.
„Znamo i šta se dešava na RTS-u. Jedna koleginica je otpuštena, za troje koleginica i kolega nisu produženi ugovori, ali su bili potpisnici, čanovi Našeg pRoTeSta. Naši pravnici su tu, više se bavimo profesionalnim pravima, ali smo odavno shvatili da udar na profesionalna prava ide preko radnih prava“, rekla je Filipović.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com