U vreme kada Ujedinjene nacije (UN) obeležavaju 80. godišnjicu, njegove humanitarne agencije suočavaju se sa jednom od najvećih kriza u svojoj istoriji, jer su SAD, najveći finansijer ali i drugi zapadni donatori, smanjili pomoć pošto neki od njih žele da koriste novac za jačanje odbrane, ukazali su aktivisti.
Humanitarni aktivisti ocenjuju da takvi pritisci umanjuju ključnu ulogu UN i njenih partnera u naporima da se spasu milioni života obezbeđivanjem šatora, hrane i vode ljudima koji beže od nemira – poput Mjanmara, Sudana, Sirije i Venecuele ili pomaganjem u iskorenjivanju malih boginja i drugih bolesti.
„To je ubedljivo najveći udarac za humanitarni rad UN u mojih 40 godina rada kao humanitarnog radnika“, rekao je bivši šef humanitarne pomoći UN Jan Egeland, koji sada predvodi Norveški savet za izbeglice.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš zatražio je od šefova agencija UN smanjenje broja zaposlenih i za 20 odsto, a njegova kancelarija u Njujorku iznela je sveobuhvatne ideje o reformi koja bi mogla značajno da promeni način na koji Ujedinjene nacije dodeljuju pomoć.
Zagovornici kažu da su operacije pomoći UN pomogle milionima širom sveta pogođenim siromaštvom, bolestima, sukobima i glađu. Kritičari insistiraju da su mnoge operacije postale preopterećene, prepune birokratskih prepreka i nedostatka odgovornosti, i da su previše udaljene od potreba ljudi na terenu.
Oni kažu da su „postkolonijalne“ zapadne donacije podstakle zavisnost i korupciju, što guši sposobnost zemalja da se same razvijaju, dok se programi pomoći koje podržavaju UN, a koji bi trebalo da budu vremenski ograničeni, često odugovlače godinama pa i decenijama bez kraja na vidiku.
„Ove godine procenili smo da je oko 343 miliona ljudi pogođeno sa akutnim nedostatkom hrane“, rekao je zamenik izvršnog direktora Svetskog programa za hranu (WFP) Karl Skau. „To je trostruko povećanje ako uporedimo pre četiri godine. A ove godine, naše finansiranje opada za 40 odsto“, naveo je on.
WFP je najavio da će smanjiti broj zaposlenih za oko četvrtinu.
Nijedan donator iz privatnog sektora ili bogata zemlja – Kina i naftom bogate zalivske države koje često pominju grupe za pomoć, nisu popunili značajne praznine nastale smanjenjem američke i drugih zapadnih potrošnji, ukazuju aktivisti.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com